U Velom Ižu proslavljena fešta sv. Petra otvorenjem izložbe o glagoljici i zajedničkom seoskom brašćinom

U subotu, 29. lipnja 2019., na blagdan sv. Petra i Pavla, u Velom Ižu je proslavljena mjesnu i župna fešta “Petrova“. Ujutro je u župnoj crkvi održana svečana glagoljaška misa koju je
predvodio don Tomislav Končurat, župnik Gorice, zajedno s mjesnim župnikom don Lukom Šustićem. U drevnoj otočkoj župnoj crkvi iz 13. st. orila se gromoglasno misa na staroslavenskom jeziku na drevnim otočkim glagoljaškim napjevima koji su se u ovom mjestu očuvali sve do današnjih dana i u čijem pjevanju srdačno sudjeluju i stari i mladi, kao i gosti koji borave u ovom turističkom mjestu.

Poslije podne, nakon svečano otpjevane blagdanske Večernje, na kojoj osobito sudjeluju mladi u narodnim nošnjama kao i seoski “kralj“ koji se svake godine u Velom Ižu bira, otvorena je u Domu kulture “Sloga“ izložba “1000 godišć glagoljice na Ižu“. Izložba je plod suradnje više ustanova i pojedinaca: Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je ustupila dvojezične natpise, panoe i karte, Narodnog muzeja Zadar koji je ustupio izložbene kubuse, okvire i stručnu pomoć, Arhiva Zadarske nadbiskupije koji je ustupio rukopisne glagoljske kodekse iz Velog Iža, Župnog ureda sv. Petra i Pavla i Mjesnog odbora Veli Iž te Kulturno-umjetničkog društva “Sloga“ iz Velog Iža. Izravan povod izložbe je pronalazak kamenog praga s uklesanom glagoljicom iz godine 1685. u siječnju 2019. Trenutno je to najnovije otkriveni kameni glagoljski spomenik u Hrvatskoj i svijetu. Vlasnik je kamen predao Župnom uredu, gdje će se čuvati zajedno s drugim kamenim i pisanim glagoljskim spomenicima ovoga mjesta i tako biti dostupan javnosti. Otok Iž obiluje i rukopisnim i tiskanim glagoljskim spomenicima, a u Velom Ižu je sačuvano i glagoljaško crkveno pjevanje o čemu je izdana i multimedijska monografija 2013. godine. Sve to bilo je povod da se vrijedni otočki glagoljski spomenici okupe na jednom mjestu i pokažu javnosti. Autor izložbe je mr. sc. Đakon Livio Marijan, etnolog rodom iz Velog Iža. Na izložbi se mogu vidjeti glagoljicom klesani kameni pragovi, rukopisi u rasponu od 16. do 19. st. (matica krštenih, bratovštinske madrikule, ostavštine), zatim tiskani glagoljski misali i časoslovi iz 17. i 18. st te mnoštvo slikovnog materijala uporabe glagoljice na otoku Ižu sve do najnovijih dana. Budući da se na otoku Ižu nalazi poznata spomenička preromanička crkvica sv. Marije iz 9. st., u kojoj se od njezinih početaka glagoljalo, izložba je nazvana “1000 godišć glagoljice na Ižu“. Naime čitava je povijest dvaju otočkih mjesta Velog i Malog Iža od samih početaka protkana glagoljicom i popovima glagoljašima kojih je samo u Velom Ižu zabilježeno u povijesti preko 140. Uz obilan slikovni materijal koji prikazuje prisutnost glagoljice i danas (natpis na štapu i kruni iškoga kralja, cementni ukrasi na novijim gradnjama, natpisima u knjigama iških čakavskih pjesnika i sl.), a izložba obiluje i vrijednim popratnim tekstovima o povijesti župe i mjesta, o glagoljašima kao i o glagoljaškom pjevanju. Na otvorenju izložbe bili su nazočni seoski “iški kralj“ ujedno i predsjendik MO Veli Iž Siniša Kulišić s kraljevskom svitom u nošnjama, župnik don Luka Šustić, mjesna klapa “Slanac“, glumac Mirko Šatalić i brojni mještani.

Autor Livio Marijan je u svom obraćanju istakao da je ovo jedinstvena izložba jer prvi put na vidjelo iznosi drevnu glagoljicu Velog Iža. “Glagoljanje je sačuvalo naš narodni i kulturni identitet na otoku kroz povijest kada smo živjeli pod vladarima drugih jezika kada se nijedna druga ustanova (škola, uprava, novine) nije uopće služila narodnim jezikom i često namjerno sprovodila odnarođivanje, osobito u vrijeme Venecije i talijanske okupacije. Glagoljica i glagoljanje bili su stupovi očuvanja imena, jezika i svijesti slavenstva i hrvatstva naših ljudi na ovim nemirnim obalama. Nemjerljiv je doprinos iških popova glagoljaša čiji su pisani glagoljski spomenici u kamenu i na papiru upravo izloženi na ovoj izložbi“ kazao je Marijan. Nakon otvorenja izložbe sav se puk častio i slavio do kasno u noć na zajedničkoj bratskoj gozbi “brašćini“ uz domaće pjesme i veselje. Brašćinu su sponzorirali brojni ugostiteljski objekti na Ižu i mnogi pojedinci, a okupila je uz mještane i susjedne Maloižane, i brojne goste koji ovih dana borave u Velom Ižu.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...