U lošim navikama nema apsolutno ništa pozitivnog, jednoglasni su specijalisti različitih grana medicine. Kažu kako povremeni pokušaji da se lošim navikama pridruže pozitivne strane nemaju nikakvo uporište u stvarnom životu ni u medicini, a upravo je to razlog zašto su loše navike karakterizirane nezdravima. Loše navike obično započinju u djetinjstvu, a pojedinci ih nose tijekom čitavog života. Tako se, primjerice, ideja o kopanju nosića razvija u dječjim glavicama prilično rano, piše 24sata.
Kopanje nosa
– Kopanje nosa je nezdravo jer se u području prednjeg dijela tog organa nalaze bakterije zlatnog stafilokoka. Prsti nakon kopanja nosa nisu sterilni i infekcija tom bakterijom može se prenijeti u oko ili na hranu te izazvati vrlo ozbiljne upale i zdravstvene komplikacije. Ta je bakterija često glavni uzrok zbog kojeg se stvara sasušeni sekret sprijeda, a onda su ljudi koji po tome kopaju skloni krvarenju iz nosa. Prilikom kopanja najčešće se ne stvara mehanička ozljeda, nego se skidaju krastice koje krvare. U prednjem dijelu nosne pregrade nalazi se veliki kapilarni splet. Svi problemi nosa rješavaju se običnim ispuhivanjem, a u slučaju problema treba se obratiti specijalistu koji će propisati neutralnu ili antibiotsku mast, ovisno o potrebama, objašnjava otorinolaringolog dr. Borut Marn. Ružna i štetna navika je i grizenje noktiju.
Ne grizite nokte i ne istiskujte prištiće
– Pojedinci te nokte znaju izgristi do krvi. Nokti i ruke su izloženi prljavštini, pa stavljanjem noktiju u usta unosimo razne bakterije i možemo prenijeti infekcije u usnu šupljinu. Prestankom grizenja, nokti se mogu oporaviti, ali često gube oblik i nisu lijepi kao što bi bili da ih se ne grize. Bakterije iz usne šupljine mogu izazvati dodatne infekcije na osjetljivom području kože na prstima. Velik je problem i istiskivanje prištića koje može iznimno naštetiti. Zbog prljavštine na rukama i pod noktima ljudi unose bakterije i viruse na mjesto istiskivanja prišta. Sadržaj tog prišta dodatno više utiskuju nego što ga istiskuju, stvarajući tako podlogu za infekcije. Zbog svega toga na koži mogu ostati trajni ožiljci, pojasnila je dermatovenerologinja mr.sc.dr. Gordana Bubičić Bajek. Grizenjem noktiju ne oštećuje se samo nokatna ploča i koža oko njih na prstima, nego se dodatno mogu oštetiti zubi u usna šupljina.
Škripanje zubima
– Već smo rekli da su nokti i prsti izvor bakterija i virusa iz okoline koje unosimo u usta te tako riskiramo infekcije, a što se samih zuba tiče, grizenje noktiju može prouzročiti ispadanje plombe ili okrhnuti zub te tako oštetiti zube. U stomatologiji među najčešćim je lošim navikama škripanje zubima ili tzv. bruksizam. Češće se javlja u snu, a sile koje nastaju škripanjem zuba oštećuju caklinu, strada potpor zubnog tkiva ili parodont i u konačnici javlja se bol žvačnih mišića, pojasnila je mr.sc. Jadranka Lauš, dr. stomatologije. Ističe kako se problem rješava stavljanjem udlaga koje ublažavaju posljedice škrgutanja, a oštećenje cakline koje vodi do pojačane preosjetljivosti zuba rješava se pastama koje sadrže veće količine fluora.
– Zube može oštetiti i grickanje leda, cigarete, gazirana pića, pretjerani unos kiselih ili slatkih namirnica. Također, ima ljudi koji kontinuirano jezikom iznutra dodiruju zube ili neprestano pokreću jezik u usnoj šupljini. Jezik je snažan mišić, a njime iznutra guraju zube pa to može voditi do pomičnosti i rasklimanosti zuba kod starijih ljudi te povlačenja parodonta, nastavila je dr. Lauš dodajući kako u ordinaciji često viđa i ljude koji grickaju usnice iznutra te tako stvaraju malene ranice, hematome, pa čak i izrasline, javlja 24sata.hr
– U svim tim slučajevima riječ je o dubljim problemima. U ordinaciji mogu konstatirati samo posljedicu, a zatim uputiti pacijenta gdje da potraži pomoć za korijen svojih teškoća, kazala je ističući kako pojedinci misle da je žvakanje žvakaćih guma također štetna navika, no to nije točno.
Ne čekajte s odlaskom na WC
– Za ljude s puno ispuna ili one s klimavim zubima žvake nisu preporučljive jer mogu dodatno uvećati njihove probleme, no za sve ostale žvake bez šećera uopće nisu loše jer potiču kontinuirano stvaranje sline koja dodatno ispire zube i tako ih štiti od karijesa, istaknula je dr. Lauš. No zato je iznimno štetno zadržavati mokraću i stolicu, a internisti savjetuju da na toalet treba ići čim osjetimo potrebu.
– Izbacivanjem produkata metabolizma, a to su mokraća i stolica, smanjujemo intoksikaciju odnosno trovanje organizma. Zadržavanjem mokraće mogu se javiti uroinfekcije te popuštaju mišići koji zatvaraju i otvaraju mjehur pa se javlja otežana kontrola mokrenja. Kod žena to u kasnijoj dobi vodi do takvih stanja da ne smiju kihnuti ni nasmijati se bez straha od nekontroliranog istjecanja urina. Neredovita stolica s druge strane vodi do mučnina i glavobolja te stvaranja pritiska u crijevima, pojasnio je internist prim.dr. Jadranko Jelić. Istaknuo je kako su pojedini ljudi skloni mokriti u kadi ili pod tušem, te je upozorio da za one koji to čine pod tušem nema problema jer mokraća odlazi s vodom, no oni koji to rade u kadi ostaju sjediti u vlastitom urinu riskirajući dodatne infekcije. Kao kod urina i stolice, vjetrovi su sastavni dio funkcioniranja organizma i ne treba ih susprezati, jer i oni govore o zdravlju crijeva i cjelokupnog organizma, pojašnjava 24sata.
– Općenito plaćamo danak civilizaciji, pa smo zaboravili kako disati, kako se kretati i kako izbacivati produkte metabolizma. To je osnova zdravog života, uz dovoljnu konzumaciju vode – zaključio je prim. Jelić.