alarmantno

Fakulteti ostali poluprazni; Na Sveučilištu u Zadru čak 482 slobodna mjesta

Ilustrativna fotografija

Fakulteti u Hrvatskoj će novu akademsku godinu 2019./2020. dočekati poluprazni.

Konačne rang liste za upis studenata u jesenskom roku precizno pokazuju koliko je situacija zapravo alarmantna.

Nakon ovog roka, na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj ostalo je nepopunjeno više od 11 tisuća upisnih mjesta. To znači da praktički trećina kandidata koji su se u ljetnom upisnom roku natjecali za ulazak u svijet visokog obrazovanja, nije uspjela u svom naumu.

U ljetnom roku se natjecalo 33257 maturanata, a pravo upisa ostvarilo je njih tek 24048. Nakon provedenog ljetnog upisnog roka, slobodno je ostalo 16462 upisnih mjesta.

Za preostala upisna mjesta, u jesenskom roku se prijavilo 7924 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je tek 5211 kandidata. Dakle, od 16462 slobodna upisna mjesta, popunjeno je njih 5211, što znači da više od 11 tisuća maturanata nije ostvarilo pravo upisa. Preciznije, njih 11251.

Nakon objave rang lista u ljetnom roku, na osam redovnih studija javnih sveučilišta ostala su 6644 slobodna mjesta (2854 na Sveučilištu u Zagrebu, 823 u Splitu, 619 u Rijeci, 784 u Osijeku, 482 u Zadru, 744 u Puli, 260 u Dubrovniku te 78 mjesta na Sveučilištu Sjever).

– Upoznati smo s tom situacijom i niz je faktora koji su doveli do toga, ali svakako je sada potrebno napraviti kvalitetnu analizu, a prije svega mislim na Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola. Odgovornost je i na sustavu srednjoškolskog obrazovanja, a po vertikali i osnovnoškolskog. U tom smislu jasna je naša opredijeljenost za promjenama u sustavu obrazovanja kroz Školu za život. Ne treba zanemariti ni činjenicu da sada naši mladi ljudi ipak preferiraju u izboru STEM područje pa je stoga presudna uloga relevantnosti visokog obrazovanja i povezanost s potrebama tržišta rada. Treba početi već sada planirati za sljedeći ciklus od najmanje 5 godina kako bi se omogućilo usklađivanje studijskih programa (kroz HKO) s potrebama tržišta rada. Isto tako predstoji nam i regionalna analiza potreba za kvalifikacijama koje se stječu visokom obrazovanjem. Kvote treba ukupno smanjiti i optimizirati, kao što je i predviđeno programskim ugovorima. Iako su sveučilišta autonomna trebaju osluškivati bilo gospodarstva i društva, jer autonomija podrazumijeva odgovornost za stanje u društvu, kazala je kratko za 24 sata državna tajnica za visoko obrazovanje dr. sc. Branka Ramljak.

Ostavi komentar koristeći Facebook



Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar