Ministarstvo financija u utorak je otvorilo javnu raspravu o devet zakonskih prijedloga iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima, uz ostalo, predviđa porezno rasterećenje rada mladih, sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo na 13 posto….
Glavne naznake tih promjena su krajem srpnja dali premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić, koji su procijenili da četvrti krug porezne reforme donosi porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna.
Ministarstvo financija danas je na portalu e-savjetovanje objavilo prijedloge izmjena devet zakona iz tog paketa, a svoje primjedbe i mišljenja na njih svi zainteresirani mogu dati do 16. listopada.
Nakon toga, kako je najavio Marić, zakonski će prijedlozi pred vladu te će biti upućeni u redovnu saborsku proceduru, što znači da će proći dva čitanja, a na snagu bi trebali stupiti početkom 2020. godine.
Porez na dohodak – porezno rasterećenje rada mladih
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina, a za 50 posto za one od 26. do 30. godine.
Prema prijedlogu, mladi do 30. godine života bi za oporeziv dohodak od nesamostalnog rada do iznosa od 360.000 kuna godišnje ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze za 50 posto, odnosno sto posto.
Time bi se, kako se obrazlaže, povećale neto plaće mladih, a to bi bio i doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo.
Ministarstvo financija procjenjuje da će to porezno rasterećenje rada mladih smanjiti prihode proračuna lokalnih jedinica za 800 milijuna kuna.
Izmjene bi također omogućile da poslodavci svojim zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa i na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.
Predloženim bi se izmjenama izjednačio i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit.
Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.
PDV – niža stopa od 13 posto za ugostiteljstvo
Uz već zakonom utvrđeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto s početkom iduće godine, nove izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost od početka 2020. donose i sniženu stopu PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.
Uz ostalo, planira se i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, kao i usklađivanje s EU direktivama 2018/1910 i 2019/475.
Ministarstvo u obrazloženju predloženih izmjena navodi da nije moguće, odnosno da je teško procijeniti financijski učinak na državni proračun troška usklađivanja s EU direktivama te povećanja praga oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7,5 milijuna kuna. Procjenjuje, pak, da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.
Porez na dobit – stopa od 12 posto za sve s ukupnim prihodom do 7,5 milijuna kuna
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.
Izmjenama se također podiže i prag od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost, odnosno obrtnici obveznici plaćanja poreza na dohodak postaju obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka na godišnjoj razini.
U obrazloženju prijedloga kaže se da se drugi propisani uvjeti prema kojima fizičke osobe moraju promijeniti način oporezivanja neće navoditi, tako da će ubuduće samo iznos ostvarenih primitaka biti jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja. Time se omogućuje dijelu fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dobit da ponovo postanu obveznici plaćanja poreza na dohodak i vode jednostavne poslovne knjige te tako smanje svoje administrativno opterećenje, navodi se u obrazloženju.
Izmjenama se i prag za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podiže s 3 na 7,5 milijuna kuna, kako bi se obveznicima poreza na dobit (fizičkim ili pravnim osobama) dala veća mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice.
Također se i neprofitnim organizacijama omogućuje plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu u slučaju kada ostvaruju oporezive prihode od obavljanja gospodarskih djelatnosti u iznosu do 7,5 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Planira se i usklađivanje s EU direktivama pri čemu bi trebalo doći do pravednijeg oporezivanja na području Europske unije te da će to demotivirati kompanije u agresivnom poreznom planiranju, a određene države članice u kreiranju štetnih poreznih praksi kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.