Prosječan broj zaposlenih u 2017. godini bio je za oko 33.000 veći nego godinu prije, u 2018. je porastao za nešto iznad 40.000, dok je na kraju srpnja ove godine u odnosu na prošlogodišnji srpanj bilo oko 18.000 više zaposlenih.
Niz kapitalnih i infrastrukturnih projekata, najvećim dijelom financiranim iz EU fondova, te mjere za poticanje poduzetnika i obrtnika, u nekim su gradovima znatno utjecale na porast zaposlenosti. Grade se projekti od obnovljivih izvora energije, poduzetničkih inkubatora, energetski se obnavljaju zgrade, povećavaju se poticaji za poduzetnike, sredstva za samozapošljavanje… , a sve to povećava i broj zaposlenih. Podaci Državnog zavoda za statistiku, koje smo analizirali, pokazuju tako da je lani – u odnosu na 2017. godinu, najveći porast zaposlenosti od čak 85,86 posto imao Grad Benkovac. Porast zaposlenih u 2018. godini u odnosu na dvije godine prije, bio je pak najveći u Gradu Vodnjanu, za 37,60 posto. U vodećih deset gradova po rastu zaposlenih pretežito je riječ o malim gradovima, manji dio je srednjih gradova, a gotovo svi su s obale, donosi Gradonačelnik.hr.
Dugo godina postoje različite metodologije izračuna broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, pa je stoga DZS, upravo u cilju otklanjanja manjkavosti i usklađenje podataka s drugim izvorima, nedavno promijenio metodologiju te je u obuhvat zaposlenih uključio i neke kategorije radnika koje dosad nisu bile obuhvaćene. Primjerice, tzv. mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima i radnici koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo. Takva revizija, napravljena za podatke od 2016. godine, utjecala je i na drugačije podatke o zaposlenosti.
Prosječan broj zaposlenih u 2017. godini bio je za oko 33.000 veći nego godinu prije, u 2018. je porastao za nešto iznad 40.000, dok je na kraju srpnja ove godine u odnosu na prošlogodišnji srpanj bilo oko 18.000 više zaposlenih.
Vodnjan – strateška odluka o poticanju razvoja ICT-a
Grad Vodnjan je, kako smo spomenuli, 2018. godine imao rast zaposlenih u odnosu na dvije godine ranije za 37,60 posto, odnosno za oko 300 osoba, a u odnosu na 2017. godinu porast je bila 35,28 posto, što je taj Grad svrstalo na četvrtu poziciju među hrvatskim gradovima. Taj je Grad inače kontinuirano već godinama među vodećima po rastu zaposlenih, bez obzira na metodologiju, pa je tako, primjerice, u 2017. u odnosu na 2016. godinu, bio vodeći prema podacima HZMO-a, tj. broju osiguranika.
-Da bi u tome uspjeli Grad je provodio razne poticajne mjere usmjerene gospodarskom razvoju, a najznačajnije su: smanjenje komunalnog doprinosa za izgradnju novih poslovnih pogona, subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika, potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata, sufinanciranje ulaganja u standarde kvalitete, sufinanciranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita, bespovratne potpore novoosnovanim tvrtkama, sufinanciranje troškova za programe u poljoprivredi, subvencioniranje deficitarnih zanimanja, subvencioniranje žena u poduzetništvu, do programa „VODYOUNG“ – poticaja za mlade obitelji koje bi imale namjeru kao mjesto svojega stanovanja izabrati upravo Vodnjan, odnosno poticajima poticati aktivno naseljavanje mladih na području Grada te istovremeno unaprijediti perspektive za život mladih kroz stvaranje infrastrukturnih uvjeta i novih radnih mjesta. Potaknuti željom da starogradska jezgra opet bude centar događanja i razvoja gospodarstva na našem području, Grad je donio i novi program – „VODNJAN PROENT“ po kojem se poslovni prostori u vlasništvu i na području grada daju u zakup pod posebnim uvjetima. Grad je donio i vrlo bitnu, odnosno stratešku odluku o poticanju razvoja djelatnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija na području Grada. Isto tako, uz efikasan rad gradske uprave uspjeli smo maksimalno pojednostaviti i ubrzati rješavanje potrebne prostorno-planske dokumentacije, rješavanje građevinskih dozvola te ostale potrebne dokumentacije za gradnju novih poslovnih pogona i objekata – komentira gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović.
Benkovac – na godišnjoj razini zaposlenost gotovo udvostručena
Grad Benkovac je lani u odnosu na godinu prije imao povećanje zaposlenosti za 85,86 posto te je zaposleno gotovo 900 novih osoba. U odnosu na 2016. godinu zaposlenost je povećana za 29,57 posto. U 2017. godini je naime došlo do laganog pada zaposlenosti, ali je zato ta brojka u prošloj godini nadoknađena, ali i povećana. S obzirom na poticaje i nove investicije, jasno je da bi se taj trend mogao nastaviti.
– Rezultat tome jesu različite mjere kojima se Grad otvara prema ulagačima, veća usluga prema poduzetnicima, ali i različiti projekti kojih je sve više – kaže gradonačelnik Tomislav Bulić.
Prošli je tjedan ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Marko Pavić potpisao sedam ugovora o sufinanciranju projekata poduzetnika u Benkovcu, vrijedne 3,4 milijuna kuna, a usmjerene na povećanje kapaciteta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
-Ukupno je u gradu Benkovcu ugovoreno preko 106 milijuna kuna različitih projekata, a ti novci idu poduzetnicima za zapošljavanje na ovom području – rekao je tom prilikom Pavić.
Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, program je dvaju ministarstava, a cilj je urbana regeneracija pet malih gradova, među kojima je i Benkovac. Jedan od projekata unutar tog programa je Izgradnja komunalne infrastrukture poslovne zone Benkovačko selo čija je vrijednost 15,3 milijuna kuna. Unutar 37 ha planirano je pripremiti infrastrukturu za proizvodnju, s naglaskom na tradicionalnu proizvodnju, što će dodatno povećati zaposlenost. Tu je i projekt rekonstrukcije i uređenje stare gradske jezgre Benkovca, a među projektima su i energetske obnove zgrade i javne rasvjete.
Prije dva tjedna pak, otvoreni su radovi na Vjetroelektrani Korlat, trenutno najvećoj investiciji u Benkovcu, pa i cijeloj Zadarskoj županiji.
Velik dio ulaganja, pa tako i zaposlenih odnosi se na investicije unutar poslovnih zona, pa su se tako lani primjerice u poslovnoj zoni Šopot smjestila bionergana Biomass to Energy i tvrtka za preradu ribe Žuvela. Svoja vrata otvorili su u posljednjih godinu dana i mnogi trgovački lanci, a prema najavama, dolaze i novi.
Nin – turizam je najveći adut
Grad Nin, također iz Zadarske županije, imao je rast zaposlenih za 34,31 posto u 2018. godini u odnosu na godinu prije i peti je u poretku gradova, a prije njega uz spomenuti Benkovac i Vodnjan, su Vis i Vrbovsko. Za 34,92 posto je bilo više zaposlenih u Ninu lani u odnosu na 2016. godinu, što ga je svrstalo na drugo mjesto među hrvatskim gradovima.
-Godinama se iznimno puno ulaže u izgradnju infrastrukture, kulturnu ponudu, korištenje i promidžbu resursa kojima Nin obiluje a koji predstavlja znatan gospodarski potencijal Zadarske županije. Trend iseljavanja mladih koji prati našu državu posljednjih godina, na sreću nije slučaj s Ninom. Takvo djelovanje lokalne zajednice rezultira strelovitom turističkom razvoju, kao najsnažnijoj gospodarskoj grani unutar koje kroz realizaciju noćenja, gastronomske ponude te ostalih uslužnih djelatnosti egzistira gotovo 70 % ninskih građana. Tzv. industrija nježnog tipa poput proizvodnje soli, koju danas obavlja Solana Nin, pa Cromarisovo najmodernije mrijestilište riblje mlađi u Europi, koje se bavi mrijestom brancina i podlanica, koristeći morsku vodu iz ninske lagune dodatni su vidovi zapošljavanja lokalnog stanovništva u Ninu. Zaton Holiday Resort ima značajnu i posebnu ulogu u gospodarskom i turističkom razvoju ninskog kraja. Resort je prilagođen potrebama najzahtjevnijih gostiju današnjice. Tijekom turističke sezone Grad Nin je vodeći u Hrvatskoj po sezonskom povećanju broja stanovnika, kao i po povećanju potrošnje po glavi stanovnika. Kao jedan iznimno dobar pokazatelj uspješnosti Grada je i podatak da je Nin vodeći grad u RH po povlačenju novca iz EU fondova po glavi stanovnika, a dugogodišnji rad na izgradnji kapitalnih projekata poput sustava odvodnje, izgradnju prometne infrastrukture, potpunu obnovu grada i baštine, hortikulturnog uređenja, jačanju turizma, rekordnom privlačenju broja gostiju, otvorili su se uvjeti za rast malog i srednjeg poduzetništva – komentira gradonačelnik Emil Ćurko.
Vodice, Rovinj, Slunj, Novi Vinodolski i Crikvenica slijede od petog do desetog mjesta u poretku gradova u kojima je zabilježen najveći rast zaposlenih 2018. u odnosu na 2017. godinu, dok je taj rast u razmaku od dvije godine, nakon Vodnjana, Nina i Benkovca, najveći bio u Murskom Središću, Visu, Iloku, Rovinju, Skradinu, Vrbovskom i Novalji.
Najveći rast u Međimurskoj i Zadarskoj županiji
Međimurska, Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija imale su lani najveći rast zaposlenih na godišnjoj razini, s tim da porast u Međimurskoj iznosi čak deset posto. U odnosu na dvije godine ranije, poredak malo drugačiji, pa je vodeća po zapošljavanju Zadarska županija sa rastom od 11,99 posto, a slijede Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Šibensko-kninska županija, dok je peta Osječko-baranjska županija.