Iskusni kapetan o potrazi za Miškićem: “Moguće je da je kompanija pritiskala posadu da isplovi unatoč uraganu”

Pomorski kapetan s 40-godišnjim iskustvom i nekadašnji predsjednik Udruge pomorskih kapetana Hrvatske Edo Dešković komentirao je, sa stručne strane, potonuće broda Bourbon Rhode i potragu za pomorcima koji su nestali nakon potonuća, među kojima je i hrvatski kapetan Dino Miškić.

Podsjetimo, potraga za sedmoricom nestalih pomoraca s potonulog broda Bourbon Rhode u subotu je službeno prekinuta. Nakon više od dva tjedna napora da se pronađu članovi posade među kojima je i zapovjednik broda Dino Miškić iz Šibenika, francuske vlasti na Martiniqueu objavile su kako su šanse da je itko od posade preživio minimalne, ali i da će još nekoliko dana biti nastavljeno aktivno promatranje područja na kojemu je brod potonuo putem satelita.

Zašto se brod našao na putanji uragana?

Kao i svi njegovi kolege zapovjednici brodova, Dešković postavlja pitanje zbog čega se brod u prvom redu našao na putanji razornog uragana, gdje nije smio biti. “Ne želim prejudicirati i dok god postoji i najmanja nada da će nestali biti pronađeni i spašeni, nadam se da će se to i dogoditi. No u ovom slučaju puno je diskutabilnih okolnosti, za koje vjerujem i nadam se da će biti rasvijetljene tijekom istrage”, kazao je Dešković za Novi list.

Prvo je pitanje zbog čega je brod isplovio prema uraganu na Atlantiku, gdje se, koliko god to mučno i nepopularno bilo, prema Deškoviću, postavlja pitanje odgovornosti ne samo kompanije, nego i zapovjednika. “Po ISM codeu (međunarodni pomorski propisi o sigurnosti na moru), zapovjednik ima takozvani Overriding Rule, pravo da odluči suprotno uputama kompanije te promijeni kurs broda ili odbije isplovljavanje u uvjetima koji mogu ugroziti posadu i brod. Sve radnje za spas broda i posade su opravdane i nitko mu ne može narediti da isplovi u oluju ili u neko opasno područje, ako on odluči drugačije”, kaže Dešković.

Na pitanje postoji li mogućnost da je kompanija, francuski Bourbon, pritiskala zapovjednika i posadu da, unatoč uraganu, isplove i čim prije stignu na odredište, Dešković odgovara da je to moguće. “To je apsolutno moguće, ali u ovakvim situacijama, ako zapovjednik procijeni da su uvjeti previše opasni ili da brod nije u potpunosti spreman za plovidbu, on donosi odluku o tome hoće li isploviti ili ne”, kaže iskusni kapetan.

Treba temeljito ispitati u kakvom stanju je bila komunikacijska oprema

Fotografije broda, kao i iskazi pomoraca koji su na njemu plovili, ukazuju da se uvelike štedjelo na održavanju, iako je brod neposredno prije isplovljavanja bio u doku u Las Palmasu. Dešković kaže kako se u dvadesetak dana doka moglo puno toga popraviti, no treba točno utvrdi što je na brodu tijekom remonta popavljano i u kakvom je zaista stanju bio kada je napustio dok.

“U kakvom je stanju krenuo iz doka, trebali su utvrditi inspektori, ali i posada, na čelu sa zapovjednikom. Ja ne vjerujem da bi BV pustio brod da isplovi s neispravnim radiouređajima i radioopremom za nuždu (GMDSS, SART, EPIRB)”, kaže Dešković.

Smatra i da treba temeljito ispitati u kakvom je stanju bila komunikacijska oprema, kao i oprema za spašavanje. “To je posebno važno pitanje. Tijekom potrage nije detektiran signal EPIRB-a, niti SART-a koji se uzima sa sobom na splav za spašavanje. Nisu pronađene ni ostale tri splavi za spašavanje, osim one u kojoj su bila trojica preživjelih, a nađena je, primjerice, brza spasilačka brodica. Posebno brine komunikacija tijekom havarije.

Nije upućen automatski poziv upomoć putem INMARSAT C sustava, što je moralo biti učinjeno, ako je uređaj bio ispravan. Nije bilo ni poziva upomoć putem radija niti satelitskih komunikacijskih sustava, što je također propisana i standardna praksa, već je jedini poziv bio upućen kompaniji preko SSAS sustava koji uopće ne služi u tu svrhu, nego je riječ o alarmu u slučaju napada pirata ili terorista na brod”, kazao je Dešković.

“Kompanija je odgovorila tek nakon više od sat vremena”

“Kompanija je odgovorila tek nakon više od sat vremena. Komunikacija je nastavljena još neko vrijeme, a onda je prekinuta, vjerojatno u trenutku kada se brod prevrnuo i potonuo. Od početka zastupam teoriju: posada je bila spremna napustiti brod, uzeli su svu radio opremu i čekali spremni da se ukrcaju u splav. To se vidi iz komunikacije s kompanijom. Tri člana posade su u međuvremenu bacila splav u more, uspjeli su se ukrcati, a brod se prevrnuo. To je razlog što uopće nema ni EPIRB-a ni SART-a da šalje signal, a niti ostalih splavi koje su bile vezane”, kaže Dešković.

“Što je trebalo učiniti, teško je govoriti, ali ja kao zapovjednik kao prvo ne bih ni isplovio dok se vrijeme ne smiri. Kada su se našli u situaciji gdje je brod ostao bez pogona, u nevremenu s valovima većim od deset metara i propuštanja mora u trup, nema se što čekati. Šalje se poziv upomoć putem INMARSAT C sustava, »mayday« putem radija, svim mogućim drugim kanalima i izdaje zapovijed za napuštanje broda. Kako je sve izgledalo na Bourbon Rhodeu možemo samo nagađati. Jesu li trojica spašenih na svoju ruku aktivirali splav i napustili brod, jesu li se i ostali pokušali ukrcati u splavi, bojim se da ćemo teško sa sigurnošću saznati”, rekao je Dešković.

“Njihovi iskazi i svjedočenja za sad su vrlo kontradiktorni, od toga da su vidjeli kako se ostali ukrcavaju u splavi, do toga da ne znaju jesu li se ukrcali. Pričaju i da su splavi bile vezane za brod i da su ih oni pripremili i oslobodili. Te splavi ne treba odvezivati, jedino ako nisu bile vezane i osigurane, a u to sam se više puta uvjerio i vidio kad sam bio Auditor. Splav nije vezana konopima, nego ima sustav s kliznom kukom na hidrostatskoj kuki koja ju automatski oslobađa pri potonuću broda, čak i ako ju posada nije ručno aktivirala. S druge strane, je li napuštanje broda u takvim uvjetima lako izvedivo. Nije. Bez pogona vjetar okreće brod bočno prema valovima i smjeru vjetra, brod gubi stabilitet zbog prodora mora”, kaže Dešković.

Krivična odgovornost

Iskusni kapetan nezadovoljan je još jednom činjenicom. “U ovom slučaju mi se ne sviđa prikupljanje novaca, osnivanje fonda ‘Bourbon Rhode’, čak se animiraju i djeca u školi. Pa za to su zaduženi MRCC Martinique”, kaže Dešković.

“Njihov sistem COSPAS – SARSAT prima signale s EPIRB-a ili SART-a, dekodira podatke i daje poziciju broda. U ovom slučaju nije ništa aktivirano. Zašto? Čak postoji ideja da se prikupljenim novcem iznajmi avion, po meni je to nemoguća misija, velika je to udaljenost, cijeli svijet je stalno promatran satelitima, zato tu nema nekih posebnih zasluga ni sindikata, predsjednika, ministara ni vlada. MRCC neće prekinuti potragu ako imaju neki argument. Ja mislim da su u ovom slučaju ona trojica koji su se spasili sigurno vlastima dali sve podatke. Ako se nađe splav sa zapovjednikom i ostatkom posade, zapovjednika u Francuskoj čeka optužnica za smrt četiri čovjeka i sud. To je krivična odgovornost zapovjednika, što je normalno poslije svih pomorskih nesreća sa žrtvama”, kaže kapetan, piše Novi list.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...