Prema podacima od prošlog tjedna, Hrvatska je od početka godine do sad zabilježila rast dolazaka od 4,33 posto i rast noćenja od 1,84 posto. Vodeće hotelsko-turističke kompanije u prvih osam mjeseci ove vrlo zahtjevne turističke sezone ostvarile su rast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu.
Te je rezultate danas predstavio Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), u sklopu Turističkog impulsa Q3 2019. – trećeg izdanja prve redovne publikacije o ključnim trendovima u hrvatskom turizmu.
Ostojić: “Na rast mogu računati samo oni koji stalno ulažu u kvalitetu”
Ostojić je istaknuo da su hotelsko-turističke kompanije ostvarile rast zahvaljujući pojačanim ulaganjima u kvalitetu koja su omogućila rast cijena, dodatnim prodajno-marketinškim aktivnostima i posljedičnim intenziviranjem “last-minute” rezervacija.
“Sezona je potvrdila ranije najave turističkih stručnjaka prema kojima će na daljnji rast, u situaciji povratka istočno mediteranskih tržišta, posebno Turske, moći računati samo oni koji kontinuirano investiraju u kvalitetu i aktivno upravljaju svojim turističkim proizvodom”, rekao je Ostojić, piše Index.hr.
Hrvatska rasla u fizičkim pokazateljima, jedini dvoznamenkasti rast ostvarila Turska
Na Mediteranu je ove godine najviše stope rasta turističkih dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14,11 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. Istovremeno rastu i ključna zapadno-mediteranska tržišta: Španjolska 1,91 posto, Malta 4,86 posto, a Slovenija 5,24 posto u prvih sedam mjeseci 2019.
Većina vodećih domaćih hotelsko-turističkih kompanija, kazao je Ostojić, očekuje nastavak rasta pokazatelja i u posezoni. Većina hotela i kampova očekuje veći volumen rezervacija u posezoni u odnosu na prošlu godinu, i to hoteli između 2 i 6 posto, a kampovi između 1 i 9 posto. Pad rezervacija između 2 i 8 posto očekuje većina apartmanskih naselja (63 posto) i tek nešto više od petine obuhvaćenih hotela i kampova.
Kratkoročno iznajmljivanje nekretnina dalje raste, prihod od najma na dva online portala premašio 2 milijarde eura
Ovu sezonu ponovno je, ističe Ostojić, obilježio visok rast ponude smještajnih kapaciteta, posebno u kratkoročnom iznajmljivanju nekretnina, kao i nastavak pada stope zauzetosti smještaja.
Tako je ove godine broj kreveta u komercijalnom smještaju ukupno povećan za 67.077, najviše u objektima u domaćinstvu, za 35.777 novih kreveta.
Eksplozija kapaciteta
“Povećanje u takvom obliku smještaja, zajedno s povećanjem broja kreveta u nekomercijalnom smještaju od 36,1 tisuće samo ove godine, ekvivalentno je broju od 183 nova hotela prosječne veličine 200 soba, dok je u razdoblju od 2010. do 2019. godine broj kreveta u objektima u domaćinstvu povećan 444,6 tisuća, što bi bilo jednako 1112 novih hotela prosječne veličine 200 soba”, naglasio je Ostojić te je rekao da HUT nije protiv obiteljskog smještaj,a već da treba uvesti red na tržištu.
Naveo je kako je eksplozija kapaciteta dodatno pogoršala i ovako suboptimalnu strukturu turističkih kapaciteta pa hoteli i kampovi trenutno zajedno čine tek 35 posto ukupnih komercijalnih smještajnih kapaciteta, dok je udio kreveta u objektima u domaćinstvu dosegnuo 52,2 posto komercijalnog smještaja.
Ako dodamo i značajan rast kapaciteta u nekomercijalnom smještaju, ta struktura je, kaže, još nepovoljnija.
S obzirom na veličinu tog oblika smještaja, treće izdanje Turističkog impulsa predstavilo je i podatke s online portala Airbnb i HomeAway, na kojima je krajem srpnja u ponudi bilo ukupno 236.800 smještajnih jedinica iz Hrvatske.
“Ove godine je na online portalima zabilježena visoka stopa rasta prodaje smještajnih kapaciteta (+12,4 posto), a porasla je i prosječna cijena (+6 posto), čime je prihod u tom segmentu turizma u razdoblju od kolovoza 2018. do srpnja 2019. godine dosegnuo 2,03 milijarde eura u Hrvatskoj. Istovremeno, zauzetost kapaciteta u objektima u domaćinstvu dodatno je smanjena, na 22 posto, što je preko dvostruko niže od stope zauzetosti u hotelima (45,1 posto)”, rekao je Ostojić.
Smanjenje PDV-a kao prvi korak stvaranja konkurentnog okruženja za turizam
I ovoga puta se dotakao teme visoke stope PDV-a u Hrvatskoj.
“Kako smo i najavljivali, ova sezona je pokazala da je razdoblje visokih stopa rasta u turizmu iza nas i da slijedi borba za svakog gosta. Želimo li zadržati poziciju na turističkoj karti, uvjeti poslovanja u turizmu se moraju poboljšati. To su nužno povećanje kvalitete smještaja i ukupne ponude te zadržavanje postojećih i privlačenje novih kvalitetnih kadrova. U tom kontekstu na najavljeno smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje jela u ugostiteljskim objektima gledamo kao na prvi korak u smjeru hvatanja konkurentnosti domaćeg turizma sa zemljama u okruženju”, rekao je Ostojić, piše Index.hr.
Konkurenti Hrvatske imaju sniženu stopu poreza u turizmu
Navodi kako je porezno rasterećenje poticaj ulaganjima u nove hotelske i slične kapacitete koji imaju značajan utjecaj na ekonomsku aktivnost destinacija, ali i čitave Hrvatske.
Ponovio je da sve europske države koje Hrvatskoj u turizmu predstavljaju konkurenciju imaju sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost za hotelski smještaj i za ugostiteljske usluge, s ciljem kontinuiranog poticanja razvoja turističkog sektora i gospodarstva u cjelini. Prema istraživanjima, hotel sa 100 soba, navodi, stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana u privatnom smještaju te generira 9 puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva i zauzima 3 do 7 puta manje prostora.
Plasman proizvoda kroz ugostiteljstvo ima najveći efekt, vodeće kompanije koriste visok udio domaćih proizvoda
Kako bi ilustrirali činjenicu da država polučuje najveće ekonomske i fiskalne učinke plasirajući proizvode kroz kanal ugostiteljstva, kao i da turizam predstavlja najefikasniji oblik izvoza, u HUT-u su napravili usporedbu efekata prodaje boce vina kroz različite kanale distribucije.
U plasmanu kroz ugostiteljstvo iznos poreza na dodanu vrijednost po boci vina je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, porezi i doprinosi na plaće su preko 12 puta viši nego u izvozu te preko 20 posto viši nego kod plasmana vina u maloprodaji. Ujedno je i zaposlenost u ugostiteljstvu viša nego u drugim kanalima distribucije, kao i devizna komponenta koja je barem 4 puta viša nego u drugim kanalima.
“Dodatno, anketa vodećih hotelsko-turističkih kompanija u Hrvatskoj pokazala je da je udio proizvoda i usluga hrvatskog porijekla u ukupnoj potrošnji sektora značajan. Te kompanije koriste prevladavajući udio domaće komponente, posebno u segmentu pekarskih proizvoda (87 posto), u građevinsko-instalaterskim uslugama (72 posto) te natpolovični udio u potrošnji alkoholnih pića (65 posto) i napitaka (66 posto), mesa i mesnih proizvoda (64 posto) te povrća (54 posto)”, rekao je Ostojić.
Ipak završili u plusu, i to zahvaljujući aktivnosti hotela
Podsjetimo, na predstavljanju prošlog Turističkog impulsa početkom srpnja Ostojić je rekao da se ishod turističke sezone ne može predvidjeti, no da je istraživanje koje je provela Hrvatska udruga turizma (HUT) pokazalo da pojedini hoteli, apartmani i kampovi imaju i do 20 posto manji booking nego prošle godine.
“Prvo polugodište pokazuje da su najave tržišnih izazova i turbulencija s početka godine bile točne – turistička sezona bit će najizazovnija u proteklih nekoliko godina. Tempo rezervacija je usporen, a volumen smanjen u odnosu na prošlu godinu, dok se naznake optimizma bilježe samo u kompanijama koje su ulagale u povećanje kvalitete usluge. Najveći izazov u Hrvatskoj je poslovno okruženje, kako domaće tako i međunarodno, koje se u konkurentskim državama značajno poboljšava. Ono je u Hrvatskoj izrazito nepovoljno za turistički sektor. U konkurentskim državama intenzivno se i kontinuirano radi na poboljšavanju okvira poslovanja turističkog sektora i to je jedan od ključnih razloga njihovog oporavka i povratka na scenu”, rekao je tada Ostojić.
Na kraju je Hrvatska ipak uspjela završiti sezonu u blagom plusu, no isključivo, kako je naveo Ostojić, zahvaljujući vodećim domaćim hotelsko-turističkim kompanijama koje su pojačanim ulaganjima u kvalitetu omogućile rast cijena te dodatno poboljšale prodajno-marketinške aktivnosti, što je rezultiralo većim brojem “last-minute” rezervacija, piše Index.hr.