Emisija Otvoreno, na temu slučaja iz Zadra koji danima okupira javnost, bila je zanimljiva na nekoliko razina. Gostovali su ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, psihologinja iz Ženske sobe Senka Sekulić Rebić, predsjednica odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Petö Kujundžić, sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela te Telegramova novinarka Ana Raić Knežević.
Bilo je vrlo važno čuti poglede o stanju žrtve koje je iznijela stručnjakinja Sekulić Rebić, a sutkinja Petö Kujundžić, najveći autoritet za postupke koji uključuju maloljetnike, otvoreno je kazala kako smatra da u slučaju Kristijana Vukasovića nije sve učinjeno prema zakonu.
Sudac Mrčela, koji posljednjih dana redovito gostuje u TV emisijama braneći sustav, ponovio je kako smatra da je najveći problem što su informacije o zadarskom slučaju dospjele u javnost.
“Nastala je hajka koja ne doprinosi postupku. I, što je najgore, ne doprinosi poštovanju žrtve niti onemogućuje pretpostavku nevinosti”, kazao je.
‘KONAČNO GLEDAMO JAVNU OSUDU SEKSUALNOG NASILJA’
Psihologinja Sekulić Rebić, međutim, na to se zapitala kakva je atmosfera stvorena kada osumnjičeni za tako teško kazneno djelo nisu zadržani u istražnom zatvoru. “Hoće li djevojčica, kao ključna svjedokinja, pod ovim okolnostima biti u stanju dati kvalitetan iskaz?”, zapitala se. Psihologinja je kazala kako je njoj potpuno jasno da sud ima pravo donijeti odluku samostalno, no govori iz pozicije nekoga tko se bavi žrtvama, piše Telegram.
“Institucije nažalost često ne poznaju prirodu seksualnog nasilja i ne razumiju strah koji žrtva prolazi znajući da je predator na slobodi, a proces je u tijeku”, komentirala je. Sudac Mrčela kritizirao je atmosferu u javnosti, no psihologinja se ni tu nije složila. “U društvenoj atmosferi vidi se osuda seksualnog nasilja. I to je dobra promjena u našem društvu”.
Telegramovoj Ani Raić Knežević postavljeno je pitanje svjedočimo li upravo medijskom linču na suce. “Ne”, odgovorila je. “Ovo nije medijski linč, ovo je slika Hrvatske. Nezadovoljstvo pravosuđem sada je već toliko da ga ljudi otvoreno pokazuju”, smatra Raić Knežević. „Svi mehanizmi kaznenog progona su se pokrenuli, i ja ne znam zašto mi ne bismo smjeli o tome izvještavati”, kazala je.
‘SUDSTVO ŠALJE OPASNU PORUKU ŽRTVAMA’
Sudac Mrčela na to je replicirao kako je realna slika Hrvatske da se objavljuju tajni podaci. “U idealnoj slici Hrvatske bi novinar, kada bi mu netko ponudio tu informaciju, rekao: čuj, taj podatak je tajan i ja ga ne smijem objaviti”. Realna slika Hrvatske je, kazao je također Mrčela, da raspravljamo o pravosuđu samo kada se nešto ružno ili loše desi. “Idealna slika bi bila kad se od milijun i pol predmeta ne bi izvlačili samo loši”, smatra. Pravosuđe, tvrdi, nije tako loše kako ga se prikazuje. Po njemu je zadatak medija da educiraju javnost o društvenoj situaciji.
Psihologinja Senka Sekulić Rebić nadovezala se na to da ona može reći kako pravosuđe i javnost reagiraju na žene koje su preživjele seksualno nasilje. “U naš centar godišnje se jave prosječno 152 osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Iz prve vam ruke mogu reći da iskustva tih žrtava nisu dobra. Vrlo se često sumnja u riječi žrtve. Zato je opasno da u situacijama kao u ovoj, kad DORH ima osnovanu sumnju, ne bude određen istražni zatvor. Žrtva zbog ovoga trpi posljedice. Nadalje, kazne za počinitelje su uglavnom minimalne.
Dobiju kaznu od godine dana, odsluže dvije trećine i to je to. Nama dođe žrtva i mi joj moramo objasniti da će nekoliko puta morati davati svoj iskaz, a počinitelj će vjerojatno dobiti godinu dana. Milijun puta smo čuli od žena: da sam znala kako će postupak izgledati i kakva će biti kazna, nikada ne bih silovanje ni prijavljivala. Sudstvo šalje žrtvama poruku da ne prijavljuju nasilje”.
‘TRENDOVI POKAZUJU DA NAM IDE DOBRO’
Sudac Mrčela ponovno je kontrirao. Kazao je kako on zna za bar 50 predmeta u kojima su kazne bile strože od ovih koje je spomenula psihologinja. Dodao je i kako “nije dobro da se na nekim primjerima prikazuje neko navodno opće nezadovoljstvo”.
Ministar pravosuđa Bošnjaković govorio je i o slučaju Kristiana Vukasovića koji je preminuo u zatvoru: “on je umro od zatajenja srca, uslijed bolesti”. Kazao je kako je on bio bolestan od svoje 13. godine pa su zapravo zatajile institucije prije suda.
“Trebalo je nešto napraviti ranije, da on uopće ne postane piroman”. I ministru je žao da se govori o pravosuđu u ovim okolnostima. Puno trendova pokazuje da je hrvatsko pravosuđe dobro, smatra. “Trendovi su pristojni, napravili smo puno u digitalizaciji i smanjili broj neriješenih predmeta. Žao mi je da ovakvi predmeti to zasjenjuju”, izjavio je ministar.
‘ODLUKA O KRISTIJANU BILA JE LOŠA’
Na slučaj Kristiana Vukasovića nadovezao se i sudac Mrčela, kazavši kako u tom slučaju ništa nije bilo sporno. “Kako je onda bolesno dijete završilo u zatvoru, umjesto u bolnici?”, pitao je voditelj Mislav Togonal. “On nije bio neubrojiv”, nekoliko puta ponovio je sudac Mrčela, inzistirajući kako suci koji su se bavili tim predmetom ni u čemu nisu pogriješili.
No, s njim se nije složila iskusna sutkinja za mladež Petö Kujundžić. Kazala je kako se ne bi složila da je sve napravljeno lege artis. “Premalo govorimo o tome što radimo za žrtve. Pritom, kad su žrtve djeca, posebno su ranjive, i u Zakonu o kaznenom postupku točno je propisano na što mi svi, od policije i DORH-a do sudaca moramo paziti”, upozorila je, dodajući da, kao sudac za mladež nije sigurna da je u ovom slučaju sve napravljeno prema zakonu. Mislav Togonal pitao je: mislite li vi da je odluka o Kristijanu bila loša? “Po meni da”, kazala je.