Slučaj iz Zadra u kojem su sedmorica mladića prijavljena za grupno silovanje 15-godišnjakinje izazvala je brojne reakcije u hrvatskoj javnosti. Neke okolnosti vezane uz ovaj slučaj u Newsroomu N1 televizije pokušao je objasniti sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela.
“Mi oko ovog slučaja i odluke suda raspravljamo o djelomičnim okolnostima o kojima ne znamo jesu li točne ili nisu. Raspravljamo o stvarima koje nisu ni smjele izaći u javnost jer su izvidi i postupak kada je u pitanju maloljetna žrtva tajni, a tajni su da se ne bi širim medijskim izvještavanjem naštetilo prije svega žrtvi, ali i osumnjičenicima koji uživaju pretpostavku nevinosti”, kaže sudac Mrčela.
Poručuje da javnost zna djelomične činjenice iz spisa predmeta te da slučaj komentira na temelju toga.
“Neću ulaziti u to je li dobro komentirati ili ne, taj duh je izašao iz boce i svatko može komentirati što god hoće. Ali ti komentari stvaraju ozračje koje nije dobro ni za žrtvu ni za moguće počinitelje ni za postupak u cjelini”, objašnjava sudac Vrhovnog suda.
Odluku suca zadarskog Županijskog suda kojom je pustio prijavljene mladiće da se brane sa slobode nije želio komentirati jer nije upoznat sa svim činjenicama.
“Sudac je donio odluku na temelju stanja spisa, naravno da postoji osnovana sumnja da je kazneno djelo počinjeno, ali ostale okolnosti ne znamo, je li odluka pravilna ili nije svatko može iznijeti svoje mišljenje, a jedino tko to može procijeniti je drugostupanjski sud, a to je tročlano vijeće”, istaknuo je Mrčela.
Samo donošenje odluke nije razlog, kaže Mrčela, za pokretanje stegovnog postupka jer postoji ustavna zaštita da sudac ne smije biti pozvan na nikakvu odgovornost za mišljenje i odluku koju je donio.
“Osim ako nije riječ o kršenju zakona, a ovdje nemamo podataka da je o tome riječ”, kaže sudac.
“Nitko osim suda ne zna sve činjenice”, komentirao je zahtjev za premještanjem postupka sa zadarskog suda.
Dodao je da zaštita žrtve svakako treba postojati i biti osigurana kroz cijeli kazneni i predkazneni postupak, ali i da tu nije sud jedini koji treba postupati. “Kada sud nastupi to je onda kraj svega, to znači da je do svega došlo.”
“Žrtva sigurno nije kriva za djelo koje joj je naneseno. Je li djelo počinjeno možemo utvrđivati kada se provede postupak i izvedu svi dokazi, tek kada se donese prvo nepravomoćna pa onda pravomoćna presuda ćemo sve moći vidjeti”, istaknuo je.
Kaže da mu je teško odvojiti medije i komentiranje građana na društvenim mrežama “jer se i na mrežnim stranicama i u novinama pojavljuju komentari koji izazivaju nasilje prema sucu.” Zapitao se treba li se zbog sumnje na odiozno kazneno djelo odgovoriti na to drugim nasiljem koje se zaziva.
“Mislim da su mediji prenijeli izjave koje ne spadaju u uljuđeni civilizacijski prostor”, rekao je pa naveo primjer izjave da je to dno dna. “Na taj način nije dobro komunicirati jer ne znamo što se dogodilo. Postupak nije proveden, a mi već sudimo u medijima i komentarima kao da je to gotova stvar.
Misli da bi trebalo malo stati na loptu i pustiti sustav da odradi svoj posao, a suce da donose odluke. “Neka se odluke komentiraju, ali bih molio da ti komentari budu uljuđeni”, rekao je Mrčela i apelirao i na političare da ne komentiraju postupke u tijeku jer onda javnost stječe dojam da političar može utjecati na postupak, a to utječe na neovisnost.
Na pitanje jesu li komentari odraz nepovjerenja građana prema sustavu kaže: “Sigurno ima sudaca koji ne zaslužuju da rade posao koji rade i sigurno ima sudaca koji donose loše odluke, ali u sustavu ima mehanizama da se to popravi”, rekao je i istaknuo da je u posljednjih sedam godina, samo zbog stegovne odgovornosti, razriješeno 12 sudaca.
Kaže i da su različite situacije oko okolnosti presude i smrti Kristiana Vukasovića i odluke suda u Zadru i da se ne mogu uspoređivati. Može samo reći, prema stanju spisa koji su razgledali i uz očitovanja, da ništa nije bilo sporno što se tiče činjenica i kazne, ali složio se da nije normalno da je mladić umro u zatvoru i zato treba vidjeti hoće li se pokrenuti postupak ako postoji odgovornost države.
I za slučaj Škaro i slučaj iz Zadra kaže da su također dvije različite situacije.
Zaključio je da ako se utvrdi u drugostupanjskom procesu da je sudac pogriješio, onda će ta greška biti popravljena, prenosi N1.