Plan ministra financija Zdravka Marića da se mlade do 25 godina oslobodi plaćanja poreza na dohodak, a da zaposleni u dobnoj skupini od 26 do 30 godina plaćaju samo pola iznosa tog poreza, na noge je digao gradonačelnike hrvatskih gradova, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. U Udruzi gradova, naime, izradili su procjenu učinaka predložene porezne reforme na gradske proračune u Hrvatskoj te su od Marića zatražili da još jednom razmotri prijedlog.
“Predložene mjere imat će nepovoljan fiskalni učinak na gradske prihode od poreza na dohodak u iznosu od približno 500 milijuna kuna”, ocjenjuje se u dokumentu Udruge gradova, koji se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista.
Najgore bi pritom prošao Grad Zagreb, čiji bi proračun u slučaju prihvaćanja Marićeve porezne reforme mogao ostati bez čak oko 286,8 milijuna kuna, što je oko 3,7 posto aktualnih gradskih prihoda. Naravno, metropola najgore prolazi iz jednostavnog razloga što je u njoj najviše zaposlenih u zemlji, pa tako i najviše zaposlenih mladih ljudi. Ipak, gubitak gradskih prihoda od gotovo 290 milijuna kuna i za zagrebački bi proračun bio golemi udarac i veliko je pitanje kako bi se zatvorila poveća rupa koja bi nastala u gradskoj blagajni.
Grad Zadar mogao bi izgubiti gotovo 17 milijuna kuna, piše Novac.hr.
Sjever zemlje
U odnosu na veličinu proračuna, u novoj bi poreznoj reformi najlošije prošli veći gradovi na sjeveru zemlje. Tako bi Čakovec, prema kalkulacijama Udruge gradova, ostao bez više od devet milijuna kuna, što čini gotovo šest posto njegovih ukupnih prihoda, dok bi Varaždin izgubio 14,7 milijuna kuna, ili 4,8 posto sadašnjih prihoda. Porezna bi reforma predstavljala problem i Koprivnici, čiji bi proračun ostao bez oko 6,6 milijuna kuna prihoda, ili 3,4 posto sadašnjeg proračuna.
– Naravno da bi to za nas bio velik udarac. To je iznos za asfaltiranje nekoliko kilometara cesta ili dvogodišnji iznos stipendija – upozorava Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice.
S druge strane, Grad Pula ostao bi bez više od 12,1 milijun kuna, što iznosi oko tri posto gradskoga proračuna najvećega grada u Istri. I to u vrijeme kada se suočava s propašću Uljanika.
– Taj novac u slučaju Grada Pule znači polovicu godišnjih izdvajanja za kulturu ili sport, ili trećinu izdataka za dječje vrtiće – žali se Boris Miletić, pulski gradonačelnik.
Zabrinut je i njegov riječki kolega Vojko Obersnel. Prema kalkulacijama Udruge gradova, Rijeka bi, s obzirom na to da je dvostruko veća od Pule, i izgubila dvostruko više prihoda, čak 24,3 milijuna kuna. Ipak, to je u riječkom slučaju nešto manji rez nego u većini drugih velikih gradova u zemlji, 2,1 posto dosadašnjih prihoda.
– Taj iznos je za nas jako velik i nemoguće ga je lako kompenzirati. Nekorektno je i da se tako nešto radi u listopadu. Pa mi već imamo planove za sljedeću godinu i sada vam se netko sjeti reći da se stvari mijenjaju – ističe Obersnel za Novac.hr.
Sadašnji prihodi
Zabrinut je i Željko Burić, gradonačelnik Šibenika. Računice Udruge gradova pokazuju da bi šibenski proračun mogao ostati bez 8,2 milijuna kuna, ili oko tri posto sadašnjih prihoda. Stoga su u gradskoj upravi Šibenika jučer pretresali situaciju koja bi mogla nastati te će napraviti simulacije, kaže nam prvi čovjek Šibenika.
– I da je 6000 kuna manje bilo bi puno, a kamoli iznos o kojem govorimo. Imamo ugovorne obveze za kapitalne projekte, tu su i projekti koji se sufinanciraju novcem EU – napominje Burić.
Novi bi krug porezne reforme, provede li se u obliku u kojem se predlaže, naštetio i Gradu Zaprešiću u Zagrebačkoj županiji, čiji bi proračun ostao bez, kako pokazuju računice Udruge gradova, gotovo tri milijuna kuna, ili nešto manje od dva posto sadašnjih prihoda.
– To nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Jasno je da bi u gradskom proračunu bilo manje novca – poručuje Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, koji je ujedno i predsjednik Udruge gradova.
Velika šteta
U svim gradovima s čijim smo gradonačelnicima razgovarali ističu kako nisu protiv toga da se rastereti rad mladih ljudi. Ipak, jednoglasno ističu kako su sve reforme u sustavu poreza na dohodak dosad išle na njihovu štetu, s obzirom na to da se prihodi od poreza na dohodak uglavnom i slijevaju u lokalne proračune. Stoga od Ministarstva financija traže da pronađe rješenje koje neće zakinuti njihove gradske proračune.
– Treba pokrenuti raspravu o svim porezima pa da se vidi gdje se može rezati, a gdje ne može. Možda bi tada netko shvatio da je državni aparat preskup – kaže Jakšić.
– Očekujem da će i ove Vladine mjere pratiti adekvatne kompenzacijske mjere – uvjeren je Burić.
– Gradovima bi trebalo omogućiti druge izvore financiranja, poput jednog postotnog boda PDV-a – predlaže Miletić.
U svakom slučaju jasno je da će se, usvoje li vladajući prijedlog poreznog rasterećenja mladih, proračuni hrvatskih gradova naći u nezavidnoj situaciji. U takvoj situaciji na raspolaganju im je, kažu ekonomisti, nekoliko mogućnosti za pokrivanje novonastalih proračunskih rupa. Jedna je racionalizacija poslovanja, druga bi mogla biti odustajanje od dijela projekata koje su planirali, a treća je povećanje cijena komunalnih usluga i prireza, naravno pod pretpostavkom da za tako nešto uopće više imaju prostora. Najveći dio gradonačelnika nesklon je ovom posljednjem, a neki, poput Miletića, i kategorički odbacuju mogućnost povećanja nameta.
– Najjednostavnije bi bilo uvesti porez na nekretnine. U Hrvatskoj je još uvijek dio imovine izvan dohvata oporezivanja. Osim toga, porez na nekretnine bi bio upravo prihod lokalne samouprave – zaključuje Ante Bajo iz Instituta za javne financije.
Gradonačelnici imaju velika očekivanja od skorog sastanka saborskog Odbora za lokalnu samoupravu, na kojem bi trebao sudjelovati i Marić.
Nadaju se da će na tom sastanku od glavnog financijaša u zemlji dobiti odgovore na pitanja koja ih muče.
Pritom upozoravaju da u javnosti, ali i u samoj središnjoj državi, stalno rastu očekivanja od gradova. No, prebacivanje nadležnosti na lokalnu razinu u pravilu ne prati i prebacivanje novca iz središnje u lokalne blagajne, zbog čega gradovi i sada sve više muku muče sa zatvaranjem financijske konstrukcije, piše Novac.hr.