alarmantno stanje

Zadarski stručnjak dr. Šarić o pomoru periski: “Mortalitet je u nekim dijelovima 100 posto, moguće je da su ljudi svojim djelovanjem to potaknuli”

Ilustrativna fotografija

Dr. Tomislav Šarić stručnjak na Odjelu ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru gost je novinarki Željki Čačko.

Današnja tematika nije nešto što su stručnjaci poput vas uočili nedavno ili preko noći, ali situacija je toliko alarmantna da vijest o masovnom pomoru periski puni medijske stupce. Što se točno događa?

– U drugoj polovici 2016. godine zabilježen je masovni pomor periski na dijelovima španjolske mediteranske obale i kroz 2017. i 2018. godinu taj pomor se širio kroz druge dijelove Sredozemlja pa je zahvatio Italiju, Grčku, sjeverne dijelove Afrike, Cipar i evo 2019. došao je i do Jadrana. Mi smo očekivali da će u jednom trenutku taj pomor doći do Jadrana, moj kolega sa Odjela, dr. Županja, sudjelovao je u istraživanju koja su predviđala i tijek morskih struja i bilo je za očekivati da će doći, i mi od 2017. godine pratimo stanje na Jadranu zajedno s kolegama zajedno s kolegama s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i hrvatskog Veterinarskog instituta u Zagrebu, krajem proljeća i početkom ljeta ove godine zabiljžen je pomor na južnom dijelu hrvatskog dijela Jadrana i to jako brzo, a evo kroz cijelo ljeto bolest se polako širila i došla je na srednji Jadran i polako se dalje širi prema sjeveru. Na početku su bili zahvaćeni i ovi otvoreni dijelovi otoka, prema otvorenom moru, a pomor na južnim dijelovima se već primakao obali, vjerojatno kako je hrvatska obala malo razvijenija, dominantne morske struje uđu u svaku lagunu i uvalu pa je potrebno neko vrijeme dok se bolest proširila.

Periske napada više patoloških bakterija kako možemo pročitati, zašto se znanost ne može izboriti s njima?

– Na početku kad se bolest pojavila dijagnosticirana je jedna nova vrsta parazita, nazvana kaposporidium pine u periskama i pretpostavlja se da je on glavni uzročnik uginuća, ali kako su istraživanja nastavljena, utvrđeno je u nekim slučajevima da mikobakterije uzrokuju uginuća uz prisutnost kaposporidiuma, a zadnja informacija koju imamo pošto surađujemo sa znanstvenicima izvan Hrvatske, i neke bakterije roda vibrio pokazalo se da uzrokuju uginuća. Znanost se još uvijek ne može izboriti možda zbog toga što mi još uvijek ne znamo sve o svim bolestima školjkaša i općenito o stvarima koje se događaju u moru. Periska kao vrsta nije bila baš puno istraživana i pošto je ona strogo zaštićena vrsta i nema njezinog uzorkovanja bez dozvole Ministarstva okoliša, mogu istaknuti kako smo mi još 2017. dobili dozvolu za uzorkovanje jer su prepoznali bolest koja dolazi i ozbiljnost situacije, ali još uvijek istraživanja koja provodimo nisu uspjela otkriti i mislim da će nam trebati još neko vrijeme: Nadamo se da ćemo to vrijeme imati dok bolest praktički ne desetkuje našu mediteransku populaciju. Periska je endem Meditarana i samo se tu nalazi i moramo sve učiniti da je zaštitimo, Jadran je zadnje more u koje je ta bolest došla.

Da li je pojavnost ove bakterije vezana uz okoliš i što ju je moglo uzrokovati?

– Proveo sam mnogo istraživanja na tu temu i teško je izdvojiti velike zaključke. Neke stvari su poznate, znači, globalne klimatske promjene, s druge strane bolest je uvijek kompleksna interakcija između uzročnika, domaćina i okoliša, sad u svakom slučaju promjene okoliša mogu izazvati neke promjene, čim dođe do promjene u okolišu dolazi do promjena unutar odnosa između patogena, bakterije, parazita i domaćina. Teško je u ovom trenutku reći što je bio okidač jer bolest je stvarno alarmantna, mortaliteti se na nekim lokacijama kreću do 100 posto i to je vrlo neobično, ali postoji šansa da su ljudi svojim djelovanjem i aktivnostima na neki način potaknuli ovako veliku smrtnost.

Problem je krenuo 2016. iz Španjolske, Hrvatska više nije pošteđena, kakva je situacija u zadarskom akvatoriju?

– Na početku osmog mjeseca primjetili smo mortalitet na Sakarunu. Uz potporu naše institucije Natura Jadera tamo smo obavili istraživanja, zatim smo primjetili i uginuća u Telašćici krajem osmog mjeseca, a zatim smo također s unutrašnje strane Dugog otoka, u Brbinju primjetili mortalitet koji kreće gore prema Molatu, dok ovi unutrašnji dijelovi još uvijek nisu do kraja zahvaćeni. Što se tiče južnijih dijelova, evo kod Šibenika je došlo do ulaza u Šibenski kanal, do Sv. Ante je došlo do uginuća, npr. Žirje i neki manji otočići. Pakoštane i Vrgada još ne bilježe uginuća, kažem, uginuće je zadnji stadij, periska tada ima uvučeniji plašt, sporije reagira na podržaje, zatvara se i nakon nekog vremena ugiba.

Hoće li se nestanak periski reflektirati na ostatak morskog života?

– Periska je jedna vrlo zanimljiva školjka i ona je najveća školjka na Mediteranu na mekom morskom dnu, ljuštura predstavlja jedinu čvrstu materiju na tom morskom dnu. Ona povećava biološku raznolikost koja je bitna jer filtrira velike količine morske vode, time odstranjuje organsku tvar iz mora i time doprinosi bistrini i čistoći mora. Ona je plijen i nekih drugih organizama, hobotnice mogu pojesti male periske, unutar nje žive dvije vrste račića koje su simbionti unutar nje, tako da će utjecati. Svaka vrsta ima svoju ulogu u jednom eko sustavu i izmicanje neke vrste iz eko sustava uvijek ima neke posljedice kojih na početku nismo svjesni, ali ja se nadam da ćemo na neki način spriječiti da vrsta u potpunosti nestane i da ćemo u nekom dužem periodu uspjeti napraviti repopulaciju te vrste. Sama po sebi periska će se teško obnoviti jer ona je školjka koja jako dugo živi, a ima jako sporu dinamiku populacije, treba puno vremena da se neka prihvati i počne rasti i zbog toga treba ljudska pomoć.

Periska je indikator zdravlja Sredozemlja jer njihove dugoročne ljušture bilježe kemijske i fizičke promjene u vodi. Možete li vi kao stručnjaci to nama objasniti?

– Persika je organizam koji se hrani filtriranjem morske vode i sve ono što se događa u okolišu bude zabilježeno u njihovim ljušturama. Imaju relativno dug životni vijek, samim time možemo pratiti što se događalo u okolišu.

Zbog pretjeranog izlova u prošlosti, periske su zakonom zaštićene u Hrvatskoj. Zašto ih ljudi vade, koja je njihova ekonomska vrijednost?

– Gledajući kroz povijest, periska je najviše bila ugrožena zbog ilegalnog izlova, zbog mreža koje su je rušile na morskom dnu, zbog sidrenja, zbog zagađenja..Njihova ekonomska vrijednost nije trenutno velika jer se ne konzumiraju u tako velikoj mjeri, mislim da se kod nas više uopće ne konzumiraju, ljudi ih vade kao neki morski trofej jer to je jedna velika školjka koja jako zanimljivo izgleda na zidu. Otkad je ona zabranjena i otkad su kazne za posjedovanje općenito ljušture velike, mislim da je u zadnje vrijeme ta količina jedinki koje su izvađene iz mora sve manja i manja.

Periska je jestiva, kod nas nije tradicionalno uvrštena u jelovnike,ali gdje se najčešće koristi u gastronimiji?

– To mi nije poznato, znam da se kod nas vrlo malo koristi i da se u prošlosti koristila u nekim teškim vremenima. Ne vjerujem da ima neku gastronomsku vrijednost, ipak je to jedna velika školjka s velikim organima, ne čini mi se baš da bi bila jestiva. Mislim da su ta vremena prošla i da su ljudi svjesni i da ih u zadnje vrijeme malo tko konzumira. Ljudi su svjesniji okoline u kojoj žive i da se moramo s poštovanjem odnositi prema prirodi.

Ima li nade u njihov spas?

– Ja smatram da ima nade. Bitno je zaštititi ove jedinke koje su preživjele jer možemo pretpostaviti da su one preživjele iz dva razloga, ili su prirodno otporne ili na tim lokacijama jednostavno nije bilo dovoljno uvjeta za razvoj patogena. Uz ljudsku pomoć populacija bi se mogla obnoviti i nadam se ćemo biti dovoljno pametni da ih zaštitimo.

Emisiju možete poslušati ovdje.

&nbsp

Ostavi komentar koristeći Facebook



Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar