četiri solucije

Jedna od opcija je zakonska zabrana štrajka i uvođenje radne obveze, učinio je to i Milanović medicinarima

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Nakon što su sindikati zaposlenih u osnovnim i srednjim školama odbili prošlotjednu, a sada i ovotjednu ponudu Vlade, njihovi čelnici najavili su još intenzivije akcije, piše Večernji list.

Ne odustaju od štrajka ni svojih zahtjeva i pritom ne odgovaraju kada će učenici osnovnih i srednjih škola na normalnu nastavu.

Posljednja Vladina ponuda u kojoj je bilo predviđeno povećanje osnovice za 6,12 posto, izrada analize sustava plaća u javnom sektoru po kojoj bi se razmotrili koeficijenti složenosti poslova i potpisivanje Sporazuma kojim se Vlada obvezuje da bi, ako se do 30. lipnja iduće godine ne izmijeni Uredbu o koeficijentima, svi zaposlenici u sustavu obrazovanja dobili dodatak od dva posto na plaću, sindikatima je razočaravajuća. Uvredljiva.

Ponedjeljak bez štrajka

– Žele nam prodati nebuloznu ideju kao ozbiljnu stvar – komentirao je ponudu Branimir Mihalinec, poručivši da će se u ponedjeljak sastati Veliko vijeće Sindikata Hrvatskih učitelja i Središnji odbor Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kako bi donijeli odluke o pojačavanju pritiska. Dok odlučuju, ponedjeljak će nakon dugotrajnog štrajka biti prvi radni dan u kojem će svi hrvatski učenici imati nastavu jer iz sindikata poručuju da bez štrajkaških i prosvjednih aktivnosti žele izraziti pijetet prema žrtvama Vukovara i Domovinskog rata. Samo zato će obustaviti štrajk.

I dok su na početku svoje borbe štrajkaši imali bezuvjetnu i prvi put u povijest štrajka podršku resorne ministrice Blaženke Divjak, ta podrška se od jučer naglo prometnula u ministričinu brigu za učenike. Ministrica je naglo brigu s nastavnika skrenula, kao što se naglo utišala i HNS-ova buka i prijetnja podršci štrajku čak iprijevremenim izborima.

– Ponuda ima elemente koji su važni za povećanje plaća, dakle 6 plus 2 posto, s time da su dani osigurači koga će sve to uključivati. Uključuju se svi zaposleni u osnovnim i srednjim školama i oni potplaćeni u visokom obrazovanju. Ako ne razmišljamo kakve štrajk ima posljedice za učenike, onda smo svi gubitnici. Dugo je bila situacija da su pravo na štrajk i pravo na obrazovanje bila dva ravnopravna prava, no mislim da je došlo vrijeme da učenicima damo prednost – kazala je jučer ministrica Divjak.

I što sada preostaje sindikatima i Vladi? Koje opcije imaju?

Jedna je opcija da sindikati bez dogovora s Vladom nastave svoje aktivnosti i tako direktno nanesu još veću štetu učenicima. Naime, maturanti već samo s dosadašnjim štrajkaškim aktivnosti plaćaju danak. Ono što nitko, pa ni resorno ministarstvo, ne želi potvrditi jest činjenica da sa šest dana, koliko nadoknade imaju samo dosad, ozbiljno prijeti odgoda mature. Danak plaćaju i svi ostali učenici, kojima sada zbog štrajka učitelji sve češće mijenjaju rasporede, a zbog nedovoljno vremena da obrade gradivo, učenicima osnovnih škola ispiti obuhvaćaju puno više sadržaja nego da je nastava bila redovno organizirana i ispiti redovno provođeni. Takva pak praksa ukazuje na veći pritisak na učenike i lošije ocjene jer gradivo koje su morali obraditi u školi, sada moraju obraditi sami, a dobivene ocjene uračunat će im se u prosjek.

Ima li elemenata za zabranu

Druga činjenica s kojom se sindikati moraju suočiti jest to da im sutra svaki sljedeći dan proveden u štrajku neće biti plaćen. Tako je barem rekao ministar Josip Aladrović, a takva Vladina taktika trebala bi utjecati upravo na slabljenje podrške sindikatima. Naime, neplaćanjem dana provedenog u štrajku iznos nastavnicima za nastavak štrajka trebao bi biti namiren iz blagajne sindikata kojih su članovi, a takav financijski teret eventualno bi mogao podnijeti samo sindikat zaposlenih u znanosti, ne i dva sindikata (učitelja i zaposlenih u srednjim školama) koja su prva krenula u štrajk. No i u takvoj opciji nema pozitivnog ishoda za učenike, a umjesto veće plaće profesori se tada ne mogu nadati nikakvoj plaći.

Treća opcija jest još jedan Vladin adut – zakonska zabrana štrajka i uvođenje radne obveze. Takva bi opcija bila jedini model koji bi spriječio sigurno produljenje nastavne godine, skraćivanje praznika i omogućio učenicima da barem u puno radnoj atmosferi prvo polugodište privedu kraju.

Radnu obvezu upravo je prije šest godina, ali za liječnike, uveo tadašnji premijer Zoran Milanović. No njegovu je odluku tada srušio Ustavni sud i to zato što liječnici nisu priznali potpisani temeljni kolektivni ugovor koji su u njihovo ime potpisala dva druga sindikata. Ima li ova Vlada sve elemente za zabranu? O tome ne govore, tek jasno poručuju da su sindikate iznijeli svoje ponude – ona prekjučerašnja bila je Vladina posljednja.

Divjak: Ne želim maturantima odgađati maturu

– Igram samo za jednu ekipu – djecu i učenike– tako je jučer odgovorila ministrica Blaženka Divjak na upit novinara je li i sama odgovorna za toliko trajanje štrajka, s obzirom da je uoči i na početku štrajka bila uz sindikate, a sada je postala moderator. No tim za koji je ministrica kazala da igra tim je kojeg je jučer prvi puta spomenula, poručivši da ne želi da maturanti ne mogu na maturu, da se po društvenim mrežama vrijeđaju i omalavažavaju učitelji, a niti da se ugrožava, kako je kazala obrazovna reforma koju je teškom mukom poslana u škole.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi:


 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar