Prije desetak godina najoptimističnija varijanta rasta razine mora što ju je predviđao UN-ov IPCC bio je još uvijek tek samo nekoliko centimetara, jednoznamenkasta brojka. Danas UN-ovo tijelo računa da će to biti 2,1 metara do kraja stoljeća uz globalno zagrijavanje klime od 3°C. I još uvijek nije riječ o prosječnom stavu znanstvenika, nego tek o najnižim brojkama o kojih se sa sigurnosti mogu složiti svi klimatolozi i centri za relevantne znanosti diljem svijeta, piše express.hr.
Znanstvenici oko Jamesa Hansena, koji je kao direktor Goddardovog instituta u NASA-i godinama ratovao protiv Georgea W. Busha, pri čemu mu je predsjednik preko svojih ljudi čak zabranjivao da istupa u javnost, danas sa sigurnošću govori o tome da čovječanstvo do kraja stoljeća treba očekivati rast razine mora od 2,3 metara po svakom stupnju zatopljenja više.
Ako bi zatopljenje svjetske klime uslijed čovjekovog zagađenja ugljičnim dioksidom do 2100. godine bilo 3°C, to bi onda za sobom povuklo rast razine mora od 6,9 metara. Kakav god rast razine mora bio, nekoliko stvari je sigurno. Prvo to da će ga biti. Drugo, čak i da čovječanstvo ovog trenutka prestane zagađivati planet spaljivanjem ugljena, plina i nafte, te krčenjem šuma, i tada bismo imali znatan rast mora, poplave i zbjegove.
Treće, more je od 1900. do 2016. godine poraslo za između 16 i 21 centimetara, kako gdje, a samo od 1993. do 2017. poraslo je za čak 7,5 centimetara. Najnovije istraživanje objavljeno na ovu temu u Nature Communications kaže da, koliko god da more bude raslo uslijed globalnog zagrijavanja i otapanja leda na Zemlji, broj milijuna ljudi koji će morati bježati bit će puno veći nego što se do sada smatralo.
Što se razine mora tiče, brojke iz istraživanja znanstvenika s Princetona su neumoljive. I u ovoj priči Hrvatska prolazi posebno loše; ne baš kao Bangladeš, Vijetnam ili Nizozemska, ali toliko loše da je naša zemlja označena tako da se, uz ovakve brojke ekstremnih udara plima ionako naraslog mora u budućnosti, očekuje čak šest puta više ljudi kojima će Jadransko more poplaviti domove i koji će zbog toga morati bježati na suho.
U totalnim brojkama govorimo o tome da će za 30 godina s hrvatskog dijela Jadrana morati bježati oko 100.000 stanovnika čiji domovi, čak i ako neće biti direktno potopljeni, a mnogi zapravo i hoće jer porast mora od dva metra je užasno puno, onda će im plime i oluje činiti život nepodnošljivim u stvarnosti u kojoj će se naći na nekoliko desetaka centimetara iznad mora.
Iz studije je zanimljivo primijetiti još nešto. Autori su Scott Kulp i Benjamin Strauss. Expressov je zaključak da su, zbog političke stvarnosti velikih sila pri UN-u, oni bili prisiljeni napraviti izračun za scenarij pri kojem se Zemlja zagrijava samo 2°C do 2100. i da to znači rast mora od dva metra.