vremenske promjene

Stručnjak o klimi: “Razmislite dvaput ako kupujete kuću prvi red do mora!”

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Hrvatska se još oporavlja od obilne kiše, orkanskog juga i podivljala mora koje se podiglo na rekordne razine. Što se zapravo dogodilo i trebamo li strahovati od još većih poplava na obali, odgovorio je RTL-ov meteorolog Nikola Vikić-Topić koji je razgovarao s vodećim hrvatskim stručnjakom za tsunamije, klimatologom i oceanografom dr. sc. Mirkom Orlićem.

‘Ja bih rekao da to jesu posljedice klimatskih promjena kad je riječ o poplavama zbog podizanja razine mora. Imate dva procesa: jedno je da se srednja razina mora podiže, a to znamo da je povezano s klimatskim promjenama. Drugo je da su sve one meteorološke prilike koje dovode do poplava, a to znači nizak tlak, jak južni vjetar također povezani s klimatskim promjenama. S godinama će se oni mijenjati, bit će češći, intenzivniji i dugotrajniji’, kazao je klimatolog i oceanograf Mirko Orlić za RTL.

Kazao je kako ne misli da su posljedice klimatskih promjena uranile te da se ljudima možda čini daleko nešto što će se dogoditi 2050. i 2100. godine.

‘Ne bih rekao da su uranile, samo se javlja povremeno ono što će se kasnije javljati češće. Znači, i dalje se prognoze rade do 2050. najviše do 2100. pa to možda ljude uljuljka i čini im se da je daleko te da ne treba ništa raditi pa je ovo možda nekakav podsjetnik što se može dogoditi’, kazao je Orlić.

More će se podignuti i do jednog metra
Projekcije za razinu mora u budućnosti i u svijetu i u Hrvatskoj su slične. Očekuje se podizanje za oko 30 do 60 centimetara morske razine, a možda i više.

‘Projekcije se rade za različite scenarije, npr. jako smanjujete emisiju stakleničkih plinova, a onda se do kraja stoljeća očekuje, globalno gledajući, 30 do 60 centimetara podizanja razine mora. Ako se ništa ne poduzme, može biti i više od metar. U Hrvatskoj je vrlo slično kao i u svijetu. Imali smo od 60.-ih i 90.-ih godina dosta stabilan vodostaj, otada imamo porast vodostaja od 10 centimetara, a to je puno’, objasnio je Orlić.

Pojasnio je i što misli da nam nedostaje kako bismo krenuli naprijed s ovom borbom.

‘Što se znanstvenika tiče, ne mogu raditi ništa više nego što rade. To znači: jasno i glasno reći što se događa, no u percepciji je naravno drukčije jer tražite da se sad nešto napravi da bi za 100 godina bilo bolje. To najčešće nije popularno’, kazao je.

Italija u školama ima predmet o klimatskim promjenama. Orlić misli kako bi to trebalo uvesti i u Hrvatsku.

‘Apsolutno bi to trebalo uvesti u Hrvatsku, ali da se kvalitetno napravi. Važno je da se mladi ljudi angažiraju. Ima jako puno pokreta koje mladi ljudi organiziraju, ja mislim da je to sjajno’, zaključio je klimatolog i oceanograf Mirko Orlić.

Složio se i kako bi građani trebali dvaput razmisliti ako namjeravaju kupovati nekretninu koja je prvi red do mora.

‘Svakako bi trebali razmisliti. I Šibensko-kninska županija je počela raditi obalne planove u kojima označava gdje je rizično, a gdje manje rizično kupiti nekretninu’, rekao je Orlić.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi: