Na bankomatima ćemo, umjesto kuna, eure najranije dizati 2023. godine, pa i plaćati njima, ali po cijenama koje neće biti, svi uvjeravaju, drastično veće.
Građani će ih moći provjeriti sami.
”Otprilike šest mjeseci prije ulaska u eurozonu mi ćemo organizirati dvojno iskazivanje cijena – u kunama, kao i sada, i euru po tečaju konverzije”, objašnjava zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
U servisu malih strojeva u Pločama kažu da uvođenje eura ima svoju dobru stranu. ”Tada ćemo se moći usporediti i s cijenama nekih drugih tržišta”, kaže Toni Krilić, seviser malih poljoprivrednih strojeva koji ne strahuje od prelaska na europsku valutu, donosi dnevnik.hr.
Građani ipak strahuju
Koliko će kuna biti jedan euro, još je, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci, prerano za računanje, no, oni s kreditom u kunama samo će ga bez troška prebaciti u euro.
Oni koji će nakon ulaska u eurozonu dizati kredit, mogli bi bolje proći.
”Ono što prilično sigurno znamo je da će kamatne stope u eurozoni biti niže nego da nismo u eurozoni”, ističe Sandra Švaljek.
Isto vrijedi i za gospodarstvenike, pogotovo izvoznike.
”Ne govorimo o tečaju, nego o činjenici da nema više deviznog, tečajnog rizika promjene valute. S druge strane, na ukupno će se gospodarstvo odraziti smanjivanje kamatnog i kreditnog rizika”, kazao je ministar financija Zdravko Marić. Građani svejedno, pokazuju istraživanja, strahuju od rasta cijena i pada standarda.
