Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova – četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom.
Otkako smo ušli u EU, iz Hrvatske se iselilo gotovo 200.000 ljudi, a vrhunac tog vala bio je 2017. godine, kad je u potrazi za poslom i boljim životom zemlju napustilo 47.000 ljudi. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima.
Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova – četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom. Njih 19, pak, ima pozitivne brojke i kada je u pitanju doseljavanje iz inozemstva, a uglavnom je riječ o ‘morskim’ gradovima. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je i dalje Grad Samobor.
Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih sedam godina doselilo najviše stanovnika (osim Zagreba u kojega se doselilo gotovo 20 tisuća stanovnika više nego se iselilo) je Dubrovnik, u kojega se doselilo 1.799 više ljudi nego se iselilo. Dubrovnik tako i dalje potvrđuje svoju titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem prošlogodišnjem izboru najboljih gradova, a ove je godine branio do samog finala, donosi portal Gradonačelnik.hr.
Gledamo li samo prošlu godinu, najviše novih stanovnika – gledano u apsolutnim brojkama, privukla je Pula, u koju se doselilo i najviše stranaca, dok je, gledano po postotku u odnosu na ukupan broj stanovnika najveći migracijski saldo zabilježila Novalja (3,25%). Novalja je na prvom mjestu i kada se gleda doseljavanje stranaca kao i sedmogodišnje razdoblje u kojem im se doselilo čak 14 posto novog stanovništva.
Gledajući ukupne migracije, najviše ljudi u proteklih se sedam godina, nakon Dubrovnika, doselilo u Solin, Kaštela, Poreč, Vodice, Umag, Samobor, Krk, Pulu i Novalju.
Gledajući, pak, u postotcima, u top 10 gradova u koje se doselilo više ljudi nego se iselilo uz Novalju su Vis, Supetar, Krk, Stari Grad, Nin, Novigrad, Vodice, Komiža i Hvar.
Franković: Rješavamo ključni problem – stambeno pitanje mladih
‘Razvoj gospodarstva, posebice turizma, te brojne mogućnosti zaposlenja koje iz toga proizlaze, zasigurno su najveći pojedinačni čimbenici koji Dubrovnik čine poželjnim gradom za doseljenje. No, kako bi grad učinili uistinu mjestom za kvalitetan i ispunjen život svojih građana, ova gradska uprava razvija i provodi niz demografskih mjera i pokreće kapitalne investicije, prvenstveno u stanogradnju, razvijajući pritom vlastite modele’, ističe gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Navodi, tako, kako su osmislili model Dubrovačke stanogradnje, izgradnja prva 43 stana u tijeku i oni će se po detaljno propisanim uvjetima dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina. Razvijaju, potom, projekt izgradnje novih stanova za mlade, njih 50, a krajem 2020. započet će i program dodjele zemljišta po povoljnim uvjetima mladim obiteljima za gradnju obiteljskih kuća na Pobrežju.
‘Uz sve to, razvili smo i modele subvencioniranja podstanarstava. Grad Dubrovnik je i po izdvajanjima za učenike među nacionalnim rekorderima. Pokrenuli smo val ulaganja u vrtiće i osnovne škole, koja se samo u ovoj godini penju do 100 milijuna kuna, ali i u sportsku infrastrukturu. Sufinanciramo udžbenike za osnovne i srednje škole, a uz stipendije nudimo i studentske kredite za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu. U lipnju smo nadogradili dugogodišnju populacijsku mjeru „Dar za novorođeno dijete“ kojom smo povećali iznos jednokratnih potpora za tisuću kuna. No, najveća novost nove Odluke je potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života’, ističe Franković.
Miletić: Pozitivni trendovi su rezultat sustavnog rada i mjera kojima dižemo kvalitetu života
Komentirajući podatke DZS-a gradonačelnik Pule Boris Miletić ističe kako oni samo potvrđuju činjenicu da je Pula već niz godina jedan od najpoželjnijih gradova za život, ne samo u Hrvatskoj već i šire.
‘Pula je prije svega siguran i miran grad u koji je dobrodošao svatko dobronamjeran. Uz skladan suživot, uvažavanje različitosti i toleranciju među ljudima, upravo smo po tome prepoznati i to nas na neki način izdvaja od drugih. No uz Pulu, cijela Istarska županija u demografskom je plusu već duži niz godina i kad to usporedimo s ostatkom Hrvatske gdje je u mnogim krajevima prisutan trend iseljavanja, jasno je kako su pozitivni trendovi u Puli i Istri, i kad je riječ o demografskim pokazateljima, dobrim dijelom posljedica sustavnog i promišljenog rada te svih onih mjera koje poduzimamo kako bi našim sugrađanima omogućili što veći standard i kvalitetu života. Uz sigurnost, ugodnu klimu i odličnu prometnu povezanost, jedan od ključnih kriterija prilikom odabira grada gdje će se se skrasiti i osnovati obitelj za mlade je mogućnosti zapošljavanja. Po tom pitanju u Puli smo učinili značajan iskorak s obzirom na to da se stopa nezaposlenih iz godine u godinu sve više smanjuje te je danas čak dva puta niža od prosjeka Europske unije i čak tri puta niža od prosjeka Hrvatske. Pula je danas, uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, a nedavno je proglašena i gospodarski najuspješnijim gradom u Hrvatskoj. Tome značajno pridonose upravo brojne poticajne mjere koje kontinuirano omogućujemo našim poduzetnicima, a koje su ključ kad je riječ o stvaranju povoljnog i motivirajućeg poduzetničkog okruženja’, ističe Miletić i navodi kako godinama ulažu u temeljnu infrastrukturu poput novih cesta, sustava odvodnje, vodovodne mreže, plinofikacije, javne rasvjete, obnove fasada i slično. Ulažu, potom, u kulturni i civilni sektor, imaju kvalitetne škole i vrtiće, nemaju liste čekanje za upis u vrtić, financiraju produženi boravak za učenike zaposlenih roditelja u svim našim školama, provode nastavu u jednoj smjeni u gotovo svim osnovnim školama, već godinama imaju dežurne službe u dječjim vrtićima i niz drugih mjera koji zaposlenim, mladim roditeljima itekako puno znače.
Beljak: U svemu smo iznad prosjeka, nastavljamo s ulaganjima u gospodarstvo, djecu i obrazovanje
Grad Samobor već godinama po brojnim istraživanjima slovi za jedan od najugodnijih i najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj i trend doseljavanja u Samobor u stalnom je porastu, pa gradonačelnika Krešu Beljaka ne čudi da su jedini kontinentalni grad u top 10 gradova s najvećim migracijskim saldom.
‘Kod nas se dolazi prvenstveno zbog dobrog okruženja za rast i razvoj djece, značajnih ulaganja u obrazovanje i gospodarstvo, ali i kvalitetnih kulturnih i sportskih sadržaja. Sigurno svemu doprinosi i to što smo i dalje jedini veliki grad bez prireza’, ističe Beljak.
Kao najvažnije projekte proteklih godina ističe otvorenje preuređene kino dvorane Hrvatskog doma u Samoboru, čime su dali vjetar u leđa bogatom kulturnom životu grada, koji je uz turizam, jedna od najvećih značajki Grada Samobora.
‘Među rijetkim gradovima Samobor je uspio obnoviti prostor bivše vojarne gdje se sada nalaze društveno korisni sadržaji. Osim toga, započeli smo s realizacijom projekta Mali tehnopolis Samobor za koji smo povukli najveći iznos sredstava iz fondova EU, a dat će velik doprinos razvoju gospodarstva u našem gradu. Svake godinama ulažemo i u povećanje kapaciteta i uvjeta u svim gradskim vrtićima i osnovnim školama, čime omogućujemo veći standard za našu djecu, no s obzirom na nova doseljavanja, moramo razmišljati i o daljnjem povećanju kapaciteta vrtića i škola. Nismo odustali ni od mjera kojima pomažemo našim građanima, besplatnih udžbenika, stipendija, božićnica i uskrsnica za naše umirovljenike ni sufinanciranja kulture i sporta. Istaknuo bih mjere kojima potičemo gospodarstvo, a koje su rezultirale sjajnim brojkama i svakako nastavljamo u njih ulagati, primjerice povećali smo sredstva za poticanje novog zapošljavanja u privatnom sektoru te za subvencije umjetničkim i tradicionalnim obrtima. Nismo zaboravili ni na potpore kapitalnim ulaganjima gospodarstvenika te poticanje novih tehnologija i inovacija, ali i poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Situacija u Samoboru daleko je od idealne i to ne treba skrivati, no i dalje smo iznad nacionalnog prosjeka na čemu ćemo ustrajati i dalje. Najveća mi je želja da Samobor i dalje ostane primjer drugima, da se nastavi pozitivan trend doseljavanja, smanjenja broja nezaposlenih i gospodarskog razvoja. Vjerujem kako se razvojem lokalnih zajednica, kao što je slučaj sa Samoborom, stvara put jednom pozitivnijem smjeru koji će svim građanima omogućiti normalan i lagodan život, a mladima perspektivnu i svijetlu budućnost’, kaže Beljak.
Bassanese: Uspješno gradimo sustav koji nudi perspektivu i budućnost sigurnog i kvalitetnog življenja
‘Iznimno smo ponosni što Umag ponovno prkosi državnim trendovima te se nalazi na samom vrhu ljestvice uspješnih gradova, a naročito kada je u pitanju porast stanovnika i pozitivan prirodni prirast. Mjerljivi uvjeti kvalitete života, s niskim troškom u odnosu na pogodnosti, čine Umag jednim od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog izgrađenog i održivog sustava. Ovo što se u Umagu događa u posljednje vrijeme rezultat je strateškog promišljanja koje je započelo 2010. godine, a čiji su rezultati sada polako vidljivi. Polazeći od ulaganja u obrazovanje, koje je čak veće od europskog prosjeka, te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag ponosno prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života’, ističe gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.
Grad Umag je, tako, jedan od tek nekoliko gradova u zemlji koji osigurava besplatan vrtić, bez liste čekanja, za svu djecu. Tu su, potom, besplatni udžbenici i prijevoz, jednosmjenska za sve učenike, uz sufinanciranje produženog boravka i radnih bilježnica. Uz obrazovanje, posebno vodime skrb o socijalno osjetljivim sugrađanima te financiraju programe ustanova i udruga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Obiteljima slabijeg imovinskog stanja dodijeljeni su socijalni stanovi, a u programu za mlade obitelji izgrađen je 121 stan te je u tijeku projekt izgradnje novih stotinjak stanova. Vlastitim su sredstvima izgradili svoj Dom za starije i nemoćne osobe, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna za kojeg godišnje izdvajaju 10,5 milijuna kuna, dok je smještaj za građane Umaga sufinanciran od 10% pa čak do 100% cijene koštanja.
Nadalje, svojim potrebitim umirovljenicima osiguravaju dodatak na mirovine do 4.000,00 kuna godišnje, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, smještaj u specijalizirane socijalno-zdravstvene ustanove, uslugu pučke kuhinje, uslugu besplatne limfne drenaže te jednokratne i druge pomoći umirovljenicima i drugim bolesnim, nemoćnim i socijalno ugroženim osobama.
‘Kako bi ojačali gospodarstvo, nastavljamo sa sustavnim ulaganjima u poduzetničke zone te osiguravanjem uvjeta za mlade poduzetnike, a pri samom smo vrhu u povlačenju i korištenju fondova Europske unije. U okviru komunalne infrastrukture, sustavnim planiranjem stvorili smo održivu mrežu prometnica, biciklističkih i pješačkih staza koja odgovara najvišim standardima.
Lokalni porezi i davanja, od komunalne naknade do cijene odvoza otpada i pogrebnih usluga, u prosjeku su najniži u Istri. A, osvrnemo li se na financijsku stabilnost, veseli činjenica kako se Umag nalazi među tri grada s najvišim proračunskim prihodima, s napomenom da se Proračun u posljednjih 10 godina udvostručio. Zaključak je da grad Umag konstantno gradi sustav koji nudi perspektivu i budućnost prije svega sigurnog, ugodnog i kvalitetnog življenja’, zaključuje Bassanese za portal Gradonačelnik.hr.