Samo nekoliko nedjelja godišnje će biti radno, uzor nam je Austrija

Vlada i resorno Ministarstvo gospodarstva trebalo bi nakon Nove godine predstaviti analizu prema kojoj će urediti rad nedjeljom u segmentu trgovine.

Tu informaciju potvrdio je za N1 ministar Darko Horvat.

“Pred hrvatsku javnost izaći ćemo s jednom vrlo interesantnom analizom. Najbliže smo prijedlogu tzv. austrijskog modela. Jesmo za to da određeni broj nedjelja radimo, odnosno određeni broj nedjelja ne radimo, ali poslodavcima moramo dati priliku da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna”, kazao je Horvat za N1.

Vladajući se ugledaju na Austriju i Sloveniju

Horvat napominje da je rad nedjeljom vrlo širok pojam i da je u ingerenciji ministarstva Zakon o trgovini kojim je i uređen rad nedjeljom. To pitanje ministar Horvat ne želi potezati za vrijeme izborne kampanje, no nakon predsjedničkih izbora spreman je s prijedlogom izaći pred hrvatsku javnost.

S obzirom na to da prijedlog izmjena zakona još nije iskomuniciran s koalicijskim partnerima i javnošću, taj bi se model mogao i mijenjati, no zasad je plan da svega nekoliko nedjelja u godini bude radno, da poslodavci sami biraju koje će nedjelje raditi, ali i da radnici za rad nedjeljom budu adekvatno plaćeni. Slične modele rada nedjeljom imaju Austrija i Slovenija. Tako bi se pokušalo izići u susret i trgovcima koji imaju pojačan promet određenim nedjeljama, primjerice za vrijeme turističke sezone.

Da vladajući razmišljaju u tom smjeru, danas je potvrdio i predsjednik sabora Gordan Jandroković.

“Mislim da treba pronaći model koji je kompatibilan s europskim modelima. Sličan primjer je upravo Austrija, da se rad nedjeljom smanji na najmanju moguću mjeru. Postoje službe koje moraju raditi nedjeljom, no sve ono što nije nužno smatram da bi taj dan trebalo osloboditi posla”, kazao je Jandroković.

Podsjetimo, Ustavni sud jednoglasno je 2009. godine ukinuo zabranu rada nedjeljom, odnosno dijelove Zakona o trgovini kojima se reguliralo to pitanje. U obrazloženju Ustavni sud objasnio je da propisivanje zabrane rada nedjeljom ne opravdava proklamirani cilj zaštite radnika te da posljedice njezine primjene izazivaju prekomjeran teret trgovcima. Uz to, tako postavljena zabrana rada nedjeljom imala je, prema mišljenju Ustavnog suda, previše iznimaka koje su trgovce međusobno dovodile u neravnopravan položaj.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...