IMAMO DOPIS Zadarski ginekolozi pisali institucijama: “25.000 žena nema ginekologa!”

Nisu samo pacijentice te koje ispaštaju zbog kraha zdravstvenog sustava u zadarskom kraju. Danas je kristalno jasno da četiri ginekologa, koliko ih radi na administrativnom području grada, ne mogu preuzeti zdravstvenu skrb o svim pacijenticama koje su ostale bez primarnog liječnika. O zamjeni ginekologa koji su raskinuli ugovor s HZZO-om ili specijalizaciji mlađeg kadra, nije se pravovremeno razmišljalo.

Dok krvna organizacija pere ruke ističući kako je propisala kvotu od 9 tisuća pacijentica po ambulanti, ginekolozi upozoravaju da se s takvom brojkom ne može raditi kvalitetno. A raditi kvalitetno u zdravstvenom sustavu znači da svaka sitnica koja se potkrade, odnosno svaki pregled koji se ne uspije odraditi dovoljno analitički i koncentrirano, može biti poguban po pacijenta.

Upravo iz tog razloga, udružili su se zadarski ginekolozi doc. prim.dr.sc. Petar Lozo, dr. med., Suzana Perinčić, dr. med., Domagoj Krpina, dr. med., Hrvoje Tičić, dr. med. i Ivica Žuvela, dr. med. kako bi napisali dopis i poslali ga na čak sedam adresa; Upravnog vijeća Doma zdravlja Zadarske županije, HZZO -a regionalnog ureda i direkcije, Zadarske županije, Ministarstva zdravstva RH, Sekcije ginekologa koncesionara HUUGO Zagreb, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora.

I sami smo primili dopis u ruke. U njemu stoji kako su nedavni događaji sa odlaskom dvoje ginekologa iz sustava narušili ionako krhku i neodrživu mrežu javne primarne zdravstvene zaštite žena u gradu Zadru i Zadarskoj županiji. Bez primarne ginekološke skrbi ostalo još oko 13.000 upisanih žena, od kojih je oko 600 trudnica.

Negativni trend i nerješavanje uočenih stručnih i organizacijskih problema, ističu, traje već dvadesetak godina. Posljednjih godina, iako se znalo kada i tko odlazi u mirovinu, ne stvaraju se novi specijalisti.

– Od ranije su poznati podaci HZZO-a , kao i statističkog ljetopisa ZZJZ Zadarske županije za 2018. godinu, kako u Zadru ima preko 11 000  žena starijih od 12 godina koje nisu upisane, tj. nemaju svog  izabranog ginekologa. Dakle, negdje oko 25 000 žena je trenutno bez svog izabranog ginekologa! HZZO je problem „riješio“ davanjem usmenih uputa zainteresiranim  i slanjem pismene okružnice osiguranicama u kojoj ih upućuje da se mogu upisati u gradu u naša 4  postojeća tima ginekologa koncesionara, u Biogradu u jedan,  te u 2  ginekološke ambulante Doma Zdravlja u Benkovcu i Pagu, te da smo ih mi dužni upisati jer nemamo popunjen tim. (navedena obavijest upućena ženama u  prilogu je ovog dopisa).  Nama je pak  HZZO uputio usmeno i  pismeno upozorenje (prijetnju) da smo dužni upisivati do maksimalnog broja od 9000 “kako se Vaše postupanje ne bi ocijenilo povredom ugovorne obaveze te izbjegla primjena mjera….“. Na taj način nam se uz naše redovite i od prije naručene pacijentice, od kojih je veliki broj i trudnica, stvara dodatna dnevna gužva u čekaonicama. Sada imamo ne samo otežani rad, već i svakodnevno suočavanje s velikim opravdanim nezadovoljstvom žena praćenog ponekad  i otvorenim prijetnjama. Rad  u takvim uvjetima je vrlo stresan i rizičan, kako za onaj stručni kada skrbimo o zdravlju trudnice i nerođenog djeteta, ili o životu žena u postupcima ranog otkrivanja i praćenja malignih bolesti, tako i za zdravlje nas ginekologa koji ničim nismo odgovorni za novonastalo stanje, ali smo dostupna meta, pišu.

Unatoč tome što već godinama već ukazuju da je nemoguće raditi sa ovako velikim brojem pacijentica, problem se ne rješava, već ih se još i prisiljava da upisuju do „maksimalnog broja“.  Ginekološka bi ordinacija, kažu, trebala imati najviše 4.200 upisanih žena, što je i preporuka Hrvatskog liječničkog zbora.

– Da bi neupućeni znali – broj od 4200 upisanih znači da bi svaka žena mogla doći na pregled jedan puta godišnje jer prema vremenskim normativima ginekolog  može obaviti oko 4200 pregleda godišnje – no tu jednostavnu računicu narušava podatak da se u svakoj našoj ambulanti kontrolira godišnje po 200-300 trudnica, svaka je trudnica oko 10 puta u trudnoći na kontroli, što znači oko 2000 do 3000 pregleda u trudnoći što smanjuje broj slobodnih termina za pregled žena koje nisu trudne.  Sad je taj maksimalni broj 9000, do pred 10-ak godina je bio 7000, pa kad smo ga popunili problem je HZZO  jednostavno “riješio” jednostrano ga podigavši na 9000. Kako nam još kolega uskoro odlazi u mirovinu sada  se već nazire da bi taj broj mogao ponovo biti 12000… Odlično RIJEŠENO!!, stoji u pismu.

Ginekolozi ljutito zaključuju kako sustav žene, kao i njih same, tretira kao objekte, stvari… Danas svih četvero, obavještavaju, imaju upisanih od 6.500-8.900 žena. Istovremeno, slovenski primarni ginekolozi rade s dva puta većim brojem suradnika u timu i s upola manjim brojem pacijentica.

Za područje Zadarske županije sukladno mreži javnozdravstvene službe predviđeno je zakonom 13 timova primarne zdravstvene zaštite žena, a trenutno postoje četiri tima koncesionara u gradu i tri tima na području županije, u Biogradu, Benkovcu i Pagu. Dakle, dvostruko manje.

U slučaju medicinske pogreške na sudu se ne uvažava dnevno preveliki  broj pregledanih i preveliko radno opterećenje liječnika, administrativno opterećenje, niti neodgovarajući radni uvjeti. Naš osnovni pokretač u radu jest  sigurnosti naših pacijenata koja se ovim ogromnim brojem dovodi u pitanje! Za razna atipična, iznenadna, žurna i neočekivana stanja koje dnevno susrećemo u našim ordinacijama moramo biti spremni, a ne iscrpljeni svakodnevnim objašnjavanjima i konfliktima sa pacijenticama koje su nezadovoljne zbog našeg nedostatka slobodnih termina, alarmiraju nadležne. 

Zaključak dopisa je da traže da se maksimalni broj upisanih smanji na 4200 i da svatko od njih svatko odnjih može platiti specijalizanta, budući da specijalizacija traje pet godina, a da se će neki od njih i sami uskoro u mirovinu, a koji će nastaviti rad u njihovim ambulanti.

Upravo je taj loš odnos upravljačkih struktura, nedostatak poštovanja, uvažavanja i partnerskog odnosa vjerojatno glavni razlog odlaska naših liječnika u inozemstvo. Odlaze jer se ovdje ne osjećaju vrednovani, a ne zbog novca, stoji u zadnjoj rečenici dopisa.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...