Kolinda ne zna, a znate li vi kako se puni državni proračun?

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović u debati sa Zoranom Milanovićem izjavila je kako se proračun ne puni samo porezima. Internet je opet bio nemilosrdan.

‘Proračun se ne puni samo porezima već i ekonomskom djelatnošću, izvozima, proizvodnjom. Punjenje proračunima porezima je tako zastarjelo’, rekla je Grabar Kitarović tijekom debate, prenosi Tportal.

Na koji način i koje prihode ostvaruje država?

Država ostvaruje prihode poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine. Prihodi poslovanja su prihodi od redovnih aktivnosti države, primjerice od poreza (dohodak, dobit, PDV), doprinosa (mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje) i ostalih prihoda (od imovine, upravnih pristojbi, kazni).
Najznačajnija redovna aktivnost države je oporezivanje jer porezni prihodi iz godine u godinu čine oko 60 posto ukupnih prihoda poslovanja. Slijede doprinosi za obvezna osiguranja, kojima se ostvaruje oko 35 posto ukupnih prihoda poslovanja, te oko pet posto ostalih prihoda.

Koliko se prikupi od poreza?

Porezni prihodi su najznačajniji izvor sredstava državnog proračuna. To su prihodi od poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na imovinu, poreza na robu i usluge te poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije (tj. carina i carinskih pristojbi).

Pritom razlikujemo direktne poreze, tj. porez na dohodak, prirez poreza na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu (snose ih porezni obveznici kad dio svog dohotka, dobiti ili imovine uplaćuju direktno u državni proračun) i indirektne poreze (npr. PDV i trošarine koji su uključeni u cijenu pa, iako ih u proračun uplaćuju trgovci, indirektno ih snose kupci).

PDV i trošarine su najizdašniji izvor prihoda državnog proračuna – iz godine u godinu iznose gotovo 80 posto ukupnih poreznih prihoda, odnosno blizu 50 posto ukupnih prihoda poslovanja. Država u 2016. planira prikupiti oko 68,9 milijardi kuna poreza, od čega preko 44 milijarde kuna od PDV-a i još 14 milijardi kuna od trošarina.
Porez na dobit i porez na dohodak nisu toliko značajni i njihov je udio u ukupnim poreznim prihodima ispod 12 posto.

Koliko se prikupi od doprinosa?

Uz poreze, najznačajniji izvori prihoda države su doprinosi te čine oko 35 posto ukupnih prihoda. Njih plaćaju svi zaposleni i to za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za osiguranje za slučaj nezaposlenosti te poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Za razliku od poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, koji u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama i nisu naročito visoki, upravo obvezni doprinosi značajno opterećuju plaće radnika i jedni su od najviših u svijetu.

Međutim, unatoč visokoj opterećenosti plaća, doprinosima se ne prikupi dovoljno za pokrivanje troškova mirovinskog i zdravstvenog sustava. Upravo mirovinski sustav je najveći generator proračunskog deficita jer se doprinosima prikupi dvadesetak milijardi kuna, a za mirovine je godišnje potrebno oko 36 milijardi kuna.

Neravnoteža, ali znatno manja, postoji i u zdravstvenom sustavu. Od prošle godine prihodi od zdravstvenih doprinosa izdvojeni su iz državnog proračuna i preneseni na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) s ciljem da se postigne veća učinkovitost i transparentnost financiranja zdravstvenih usluga.

Ostali prihodi poslovanja

Ostali prihodi poslovanja nisu posebno značajni za državni proračun jer iz godine u godinu čine tek tri do šest posto ukupnih prihoda poslovanja. Tu možemo ubrojiti razne pomoći (od međunarodnih organizacija ili stranih vlada), prihode od imovine (primjerice koncesija za korištenje hrvatskog zračnog prostora), pristojbe i naknade (primjerice biljezi koje plaćate kad podnosite zahtjev za izdavanje putovnice) i sl.

Mali dio prihoda (oko jedan posto) čine i prihodi od financijske imovine, a država ih obično ostvaruje prodajom stambenih i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...