Mislite da Split ima velik problem s drogom? Nije ni blizu Zadru, daleko smo ispred svih područja Hrvatske

Slučaj trostrukog ubojstva u Splitu u kojem je Filip Zavadlav ubio trojicu mladića “u cilju bezobzirne osvete prema većem broju osoba iz narkomanskog miljea koji su iznuđivali, prijetili i fizički napadali njegovog brata i njega osobno” ponovno je stvorio javnu percepciju o Splitu kao gradu koji ima velikih problema s drogom.

Jedan od ubijenih ranije je bio uhićen zbog dilanja heroina, dok je drugom u stanu također pronađena velika količina kokaina, što je na društvenim mrežama potaklo masovno solidariziranje s trostrukim ubojicom. No, ima li Split zaista najveći problem s drogom? Index je o tome razgovarao sa Željkom Ključevićem, voditeljem Službe za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koja je započela s radom 1996. kao Zavod za bolesti ovisnosti.

On je pak rekao da je zadnjih godina situacija s problemom ovisnosti o opijatima stabilna.

“Lani smo imali 1063 registriranih ovisnika o svim drogama, od toga 880 o opijatskim, s tim da je od toga bilo 20 novih ovisnika, godinu prije 24, prije pet godina 50, tako da je to pokazatelj trenda smanjenja ovisnika kod nas. Sve ih je manje u sustavu, što znači da ih je manje i na ulici. Mi znamo da na svakog registriranog postoji još jedan takav izvan sustava. Što se tiče odnosa prema ostalim županijama, mi smo u povoljnijoj situaciji nego susjedne županije”, rekao je za Index Ključević.

Kaže kako je po podacima HZJZ-a stopa liječenih na 100.000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj 331 te da ne spadaju u najgore županije po broju ovisnika.

“Više ih ima u Zadarskoj, Šibenskoj i Istarskoj županiji. Dakle, situacija kod nas nije toliko nepovoljna kao u drugim županijama, bez obzira na ova zbivanja kod nas koja nisu rezultat nebrige. Naš sustav funkcionira, mi se trudimo. Značajan broj ovisnika je u sustavu liječenja i tretmana”, kazao je.

Navodi kako je prosjek RH 236 ovisnika na 100.000 stanovnika, a da ih je najmanje u Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali da zato oni imaju problem alkohola.

Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga tijekom 2018. godine u zdravstvenim je ustanovama Hrvatske zabilježena 6831 osoba liječena zbog zlouporabe, odnosno zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Po prvi put na liječenje je u toj godini došlo 869 osoba (12,7%). Najviše njih došlo je zbog opijata kao glavnih sredstava ovisnosti. Opijate je uzimalo 5469 osoba, od kojih je 154 bilo prvi put na liječenju.

“Analiza podataka po županiji stanovanja na temelju stopa liječenih osoba na 100.000 u radno-aktivnoj dobi (15-64 godine) pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj (500,7) i Istarskoj županiji (493,1), potom Šibensko-kninskoj (432,6), Gradu Zagrebu (350,2), Splitsko-dalmatinskoj (331,6), Primorsko-goranskoj (311,0) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (233,9). Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 236,7 na 100.000 stanovnika”, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,7 : 1. Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik. Najmlađa zabilježena osoba je imala 14, a najstarija 73 godine.

Podaci o uvjetima života liječenih osoba (s kim žive) govore da ih još uvijek najviše živi s roditeljima (42,2%), a manje sami (16,5 %), s partnerom i djetetom (10,8 %), s partnerom (10%), s djetetom (2,4%) te prijateljima (0,9 %).

Samo osnovnu školu je završilo 23,5% liječenih osoba, a najviše ih je završilo srednju školu (67,4%). Nezavršenu osnovnu školu ima njih 1,6%, a završenu višu školu ili fakultet ima 6% osoba.

Najviše osoba je nezaposleno (34,8%). Redovit posao ima 23,2% osoba koje su bile na liječenju 2018. godine, a privremeni posao (što uključuje i posao „na crno“) imalo ih je 25,8%. Učenika je i studenata među njima bilo 7,9%. Umirovljenici čine 6,3%, a samostalnom djelatnošću se bavi 2,3% osoba.

Iako osobe zabilježene u Registru uzimaju više psihoaktivnih sredstava, poznato je zbog kojeg sredstva najprije dolaze na liječenje. Tako su opijati bili glavno sredstvo liječenja za 80% osoba, dok je marihuana bila glavno sredstvo kod njih 14%, stimulativna sredstva u 1,9% slučajeva, kokain 1,8%, sedativi 1,7%, a zbog ostalih psihoaktivnih sredstava liječilo se 0,6% osoba.