pozivaju se na individualizaciju kazne

Polovicu zatvorskih kazni koje MUP zatraži, suci odbiju

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Otkako su stupile na snagu strože odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 1. kolovoza prošle godine, policija je do kraja 2019. za najteže prekršaje sankcionirala 4196 počinitelja a pri tome je 1412 prekršitelja uhićeno, piše u ponedjeljak Večernji list.

MUP je uveo strože kazne prvenstveno zbog recidivista i sprečavanja najtežih prekršaja, posebice onih iz takozvane skupine „četiri glavne ubojice u prometu“- alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel. No kad se ti prekršitelji uhvate na djelu i proslijede sudovima, u velikom broju oni ipak ne budu tako strogo kažnjeni. Prema podacima MUP-a, nadležnim je sudovima za 3357 počinjenih prekršaja predložena novčana, a za njih 1073 kazna zatvora. Pri tome su novčane kazne potvrđene za 704 počinitelja, a za njih 413 nisu. U preostalim se slučajevima vode sudski postupci. Maksimalna potvrđena novčana kazna iznosi 30.500 kuna. Što se tiče zatvorskih kazni, one su potvrđene za 305 počinitelja, za njih 324 ne, a sudski postupci u preostalim slučajevima traju.

“Maksimalne potvrđene kazne zatvora od 30 do 120 dana sudovi su određivali u slučajevima gdje su počinitelji upravljali vozilima pod utjecajem alkohola s koncentracijom većom od 1,50 g/kg, vozačima koji su upravljali vozilom prije stjecanja prava i koji su upravljali vozilom dok im je bila izrečena mjera zabrane upravljanja”, kažu u MUP-u i dodaju da je iz navedenog razvidno da i sudovi najtežim prekršiteljima prometnih propisa u jednom dijelu određuju maksimalne novčane i kazne zatvora. No postavlja se pitanje zašto sudovi u tako velikom postotku ne potvrđuju kazne koje predlaže policija, piše Večernji list?

Tako u slučaju zatvorskih kazni više od polovice njih na sudovima nije potvrđeno. Na prekršajnim sudovima koje je dnevnik pitao zašto se u tako velikom broju ne potvrđuju kazne za prekršaje u prometu pozivaju se pak na individualizaciju kazne.

U zagrebačkom Općinskom prekršajnom sudu kazali su a kod izricanja prekršajnopravne sankcije sud nije vezan prijedlozima ovlaštenog tužitelja, već odredbama Prekršajnog zakona o individualizaciji kazne vodeći računa da se izrečenom kaznom postigne svrha kažnjavanja, specijalna i generalna prevencija.

“Ako tužitelj nije zadovoljan odlukom, ima mogućnost podnošenja žalbe Visokom prekršajnom sudu koji odlučuje i o prigovoru okrivljenika koji protiv prekršajnog naloga podnese prigovor, i to samo u odnosu na izrečenu sankciju i kazali da je izricanje prekršajnopravne sankcije u svakom pojedinom predmetu strogo individualizirano, piše u ponedjeljak Večernji list.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi: