analiza

Za kvadrat stana prosječni Zadranin mora izdvojiti 24,9 posto godišnjeg dohotka

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Stanovnici gradova i općina smještenih na jadranskoj obali sve teže mogu kupiti nekretnine za stanovanje dok su mještanima nerazvijenih krajeva kontinentalne Hrvatske one znatno priuštivije, pokazuje publikacija Ekonomskog instituta Zagreb ‘Pregled tržišta nekretnina RH 2018.’

U kojoj mjeri je dostupan kvadratni metar stana u pojedinoj hrvatskoj općini ili gradu, pokazuje indeks priuštivosti, koji mjeri odnos srednje vrijednosti cijene kvadrata stana i prosječnog godišnjeg dohotka po zaposlenom.

Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje stana i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 25, to znači da je kupcu u prosjeku bilo potrebno izdvojiti 25 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stana (apartmana), piše Tportal.hr.

Analiza pokazuje da, s obzirom na raspoloživi dohodak, do stana najteže mogu doći stanovnici priobalnih mjesta. Tako je u 2017. stambena nekretnina bila najmanje priuštiva mještanima Baške Vode i Podgore, koji su za stambeni kvadrat morali izdvojiti više od 40 posto godišnjeg dohotka.

U kategoriji u kojoj je za kvadrat stana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 30 do 40 posto godišnjeg dohotka našlo se 19 gradova i općina. To su Tisno, Hvar, Bol, Korčula, Sukošan, Okrug, Makarska, Dubrovnik, Malinska-Dubašnica, Primošten, Punat, Novalja, Sutivan, Baška, Brela, Omiš, Tribunj, Vodice i Konavle.

Riječ je u pravilu o gradovima i općinama na jadranskoj obali u kojima ‘divljaju’ cijene nekretnina zbog razvoja turizma. U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivošću za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 2,2 i 3,4 kvadratna metra stambenog prostora.

S druge strane, znatno povoljnije do nekretnina mogu doći žitelji kontinentalne Hrvatske.

Tako su najpriuštiviji stanovi u Petrinji, gdje indeks iznosi 6,7, a slijede Beli Manastir, Vukovar, Ogulin, Duga Resa, Sisak, Nova Gradiška i Vinkovci.

U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 8 i gotovo 15 m2 stambenog prostora.

Kada je riječ o četiri najveća grada, stanovi su najdostupniji građanima Osijeka, koji za kvadrat trebaju izdvojiti 15,1 posto godišnjeg dohotka. Zagrepčane prosječni kvadrat košta 16 posto godišnjeg dohotka, a Riječane 18,5 posto. Najteže do stana dolaze Splićani, kojima kvadrat stana ‘pojede’ 27,7 posto prosječnog godišnjeg dohotka, dok Zadrani moraju izdvojiti 24,9 posto godišnjeg dohotka, piše Tportal.hr.

Usporedba s prethodnim istraživanjem pokazuje da si Hrvati iz godine u godinu sve teže mogu priuštiti kupnju stana. Naime, u 2017. indeks priuštivosti osjetno je porastao u odnosu na 2016. u svim većim gradovima što ukazuje na znatno brži rast cijena nekretninu u odnosu na rast plaća. Tako je, primjerice, 2016. za kvadrat stana prosječni Zagrepčanin trebao izdvojiti 12,6 posto godišnjeg dohotka, a godinu kasnije morao je izdvojiti 16 posto.

Kada je riječ o 20 najvećih gradova, indeks priuštivosti najviše je porastao u Koprivnici, Požegi i Vukovaru, a najmanji rast zabilježen je u Zagrebu, Šibeniku i Puli.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi: