Razvoj tehnologija potpuno je relativizirao pojam privatnosti u 21. stoljeću. Pametni mobiteli, društvene mreže, sustavi video nadzora, ali i sve rasprostranjeniji “internet of thing” gotovo su u potpunosti redefinirali pojam privatnosti kakav je postojao stoljećima.
Osobito mlada generacija voli detalje svog privatnog života gotovo u realnom vremenu prenositi na društvenim mrežama, a rijetki su oni koji danas nemaju profil na nekoj od globalnih društvenim mreža.
Dok god postoji dragovoljnost po pitanju tretiranja vlastite privatnosti, problema ne bi smjelo biti, no stvari postaju krajnje zabrinjavajuće kada za takvo što ne postoji zakonska osnova. U posljednje vrijeme javili su nam se brojni zabrinuti čitatelji koji tvrde da su u kabinama za presvlačenje nekoliko trgovina u Splitu i Zadru vidjeli postavljenje kamere, piše Dalmacijadanas.
Stručno mišljenje o ovoj problematici zatražili su od jedne od vodećih domaćih stručnjakinja za GDPR, Marije Boban, izvanredne profesorice na splitskom Pravnom fakultetu.
Kako se provodi videonadzor prema GDPR-u?
– Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) i konkretno, Zakon o provedbi opće Uredbe ( NN 42/18 čl. 26) definiraju videonadzor kao obradu osobnih podataka putem videonadzora koja se može provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi građana/ispitanika odnosno zaštita privatnosti osobe što je u prvom redu i cilj donošenja ovih zakona. Zakon propisuje obvezno označavanje objekta ili prostorija u objektu te vanjskih površina objekta, oznakom na kojoj stoji obavijest da je (objekt, prostorije, vanjska površina) pod video nadzorom. Oznaku su dužni, prema Zakonu, postaviti voditelji ili izvršitelji obrade, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja.
Radi li se o kršenju GDPR-a u navedenim slučajavima snimanja kabina za presvlačenje?
– Nadalje, u konkretnom slučaju, ukoliko se uistinu radi o snimanju kabine za presvlačenje odnosno ako perimetar snimanja uistinu snima osobu u kabini za presvlačenje ili pak kut gdje je vidljiva osoba u kabini za presvlačenje- nema sumnje kako se radi o povredi privatnosti i kršenja GDPR-a. Zaštita privatnosti uvijek mora biti na prvom mjestu! Interes vlasnika trgovine jest sigurnost imovine i osoba, ali u ovom slučaju kao rješenje može se osigurati snimanje ulaza u prostor za garderobu ili postaviti perimetar snimanja kamere kojim se snimanju ulazi, ali nikako kabine ili prostor unutar ili iznad kabina za presvlačenje. Nadalje, dobro rješenje je i osoba koja nadzire kabine za presvlačenje pri ulasku i izlasku u prostor s kabinama (što i jest praksa većih trgovina).
Važno je naglasiti: perimetar snimanja, prema definiciji Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20) je opseg koji omeđuje prostor unutar i oko štićenog objekta, javne i druge površine ili uz štićenu osobu, unutar kojeg je dopuštena primjena privatne zaštite. Svakako, svi voditelji i izvršitelji obrade, prilikom obrade osobnih podataka građana putem videonadzora, dužni poštivati odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Kome prijaviti ovakva kršenja GDPR-a?
– Građani mogu prijaviti Agenciji za zaštitu podataka (AZOP-u) kao nadležnom tijelu za zaštitu osobnih podataka u Republici Hrvatskoj ovakve i slične slučajeve na broj 01/ 4609-080 (svakim radnim danom 13:30 – 15:30 sati) ili pisanim putem (svakako priložiti i slike kao dokaz) na e-mail adresu [email protected]. Nakon zaprimanja prijave Agencija za zaštitu osobnih podataka će, sukladno svojim ovlastima i nadležnosti, a u svrhu utvrđenja potpunog činjeničnog stanja te sukladnosti s odredbama zakonskog okvira, provesti nadzorne aktivnosti kod predmetnog voditelja obrade te građane povratno izvijestiti o utvrđenom. Postupak nadzora izgleda ovako: nadzornici dolaze do prijavljenog objekta i vrše provjeru je li kamera postavljena u skladu s pravilima GDPR-a. Nadzornici će također ispitati je li kut snimanja odgovara stvarnom kutu ili je tehnički obrađena, razgovarat će s odgovornim osobama, provjerit će zašto je kamera postavljena, ali i do sada snimljene materijale, sve kako bi utvrdili da li postavljena kamera narušava pravo privatnosti i zaštite osobnih podataka. Ako se utvrdi povreda odredbi, AZOP može izreći novčane sankcije do 50 000,00kn zbog kršenja GDPR-a (čl. 51 Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka). Naravno, nakon izrečene kazne AZOP će regulirati i dati prijedlog kako postaviti nadzornu kameru u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka.