Biolog Radman: “Moguće je da se virus u Hrvatskoj pojavio i ranije, mi na Mediteranu smo teži za disciplinu”

Biolog i stručnjak za genetiku doktor Miroslav Radman, profesor na Mediteranskom institutu za istraživanje života, gostovao je danas u emisiji RTL Direkt u kojoj je odgovarao na pitanja o koronavirusu.

Govorio je o razlikama u mentalitetu ljudi u zemljama koje imaju jednak broj zaraženih, ali razlike u broju mrtvih.

“Teško je reći, mislim da smo mi na Mediteranu nešto teži za disciplinu, ali gledajte, karantena je počela u Dubrovniku prije sedam stoljeća, bili smo disciplinirani. Može se reći da se bolje naći u Hrvatskoj nego u nekoj od razvijenijih zemalja. Naravno, kultura puno utječe, ali sve se može mijenjati. Kod nas je zbog liderstva odgovornih i političara situacija ovakva kakva jest. Sretan sam što sam tu, a ne u Italiji ili Francuskoj”; rekao je.

“Virus nije identičan”

Odgovorio je i na pitanje jesu li gradovi koji su gušće naseljeni možda baš zato teže pogođeni. Najbolji primjer je New York.

“Svakako, putovanja i gustoća populacije u velikim gradovima u prošlosti i sad pomaže širenju infektivnih bolesti. Ima puno mogućnosti jer virus nije identičan, puno se mijenja i mutira, mijenja genetski kod, visokom frekvencijom. Identičnih virusa ove vrste ima jako malo, dakle, da su sva genetska slova ista. Već to je razlog da je priroda virusa u detalju različita dok se razmnaža s visokom stopom grešaka u kopiranju gena. Virus nije identičan, ni ljudi, ali ni kulture… Ima sto razloga zašto je ovako. Ne radi se o matematici već život biologiji i dinamici u svakom smislu”, dodao je.

Odgovorio je i je li moguće da je virus ponegdje jačeg, a ponegdje slabijeg soja.

“Apsolutno je moguće. Nije provjereno, ali je vjerojatno. Otprilike imam ideju koliko je učestala promjena u genima i možemo biti sigurni da virusi nisu identični pa statistika igra ulogu. Kao da bacamo kocke i drugačije kulminacije padaju u Njemačkoj, Splitu ili Zagrebu. To je biologija – neidentičnost. Zato je vrlo teško predviđati išta, osim da je izolacija zasad najefikasniji način da se širenje zaraze uspori ili zaustavi”, dodao je.

“Otkriće cjepiva je lutrija”

Pojasnio je i je li moguće da je zaraženih više nego što znamo.

“Ne vjerujem da je produktivno gubiti vrijeme na razmišljanje o postocima, to će se mijenjati jer sve evoluira. Mislim da bi mi mogli samo nastaviti na ovaj uspjeh, da je bolje biti u Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama. Već imamo sumamed, koji je jedan od dva lijeka u tandemu, jedinom dosta efikasnom liječenju infekcije. Imamo i tradiciju Imunološkog zavoda profesora Drage Ikića, sad samo ova generacija u ovom momentu učiniti da bismo bili divovi na čijim će ramenima graditi sljedeća generacija. Tinka Vidović osvojila je treće mjesto na svjetskom natjecanju u otkrivanju potencijalnog lijeka protiv koronavirusa. Jako smo se dobro zaletjeli, momentalno smo u pozitivnom naletu, u svakom smislu. Izazov je baciti se na istraživanje lijeka. Ne treba biti posramljen moći velikih zemalja jer se vidi koliko im to dosad nije puno pomoglo. Originalnost u kreativnosti kako istraživati lijek protiv posljedica ovog virusa je ključ”, dodao je.

Na pitanje o cjepivu kaže kako ga prije godinu dana ne trebamo očekivati.

“To je lutrija. Prije godinu dana nikako, a hoće li biti dvije ili tri godine, nemoguće je predvidjeti. I budući da je asimptomatičnih inficiranih, moguće je da se koronavirus pojavio ranije u Hrvatskoj. Ali, razmnaža se i prenosi, no nema svaka osoba istu šansu. Naš imuni sistem baca kocke kako bi pogodila koje je antitijelo najefikasnije. Milijuni pokušaja su potrebni a tako nešto svakog sata dok se slučajem ili srećom ne pojavi najefikasnije. U tom slučaju osoba ima sreću i ozdravit će, a druga osoba imat će peh i oboljeti. Dakle, biologija je takva, teško je išta predvidjeti. Komplicirana su ljudska i virusna biologija jer ne znamo kakve će se promjene u genima antitijela i virusa događati. Velika hazarderska igra”, zaključio je profesor Radman za RTL.