Na burzu stiglo 10 tisuća novih nezaposlenih, na “Vladinoj plaći” u Hrvatskoj čak pola milijuna ljudi

Čak trećini osiguranika u Hrvatskoj, a riječ je o građanima koji plaćaju mirovinsko osiguranje, dio plaće, a u nekim slučajevima i cijeli mjesečni iznos koji će dobiti doći će ovaj mjesec iz državnog proračuna, piše Novi list.

Do jučer u podne potporu za očuvanje radnih mjesta zatražilo je 86.746 poslodavaca za oko 506 tisuća radnika. Ako se iz ukupnog broja izdvoje radnici koji su ionako na državnim ili lokalnim proračunima, te oni koji rade za javna ili komunalna poduzeća, čini se da su poslodavci iz privatnog sektora za gotovo polovinu svojih radnika zatražili potporu. Ona će za ožujak biti 3.250 kuna, za travanj četiri tisuće kuna neto s time da će država na taj iznos platiti i 1.460 kuna doprinosa. To znači da će u travnju na prosječnu plaću neto plaću u Hrvatskoj od oko šest i pol tisuća kuna, koja je poslodavce dosad koštala više od deset tisuća kuna, država davati više od polovine iznosa. S obzirom na to da mogu odgoditi plaćanje poreza i doprinosa, te da će one dijelu poslodavaca biti u potpunosti ili u određenom postupku otpisani, to znači da za isplatu prosječne plaće poslodavci trenutačno moraju izdvojiti nešto više od 2.500 kuna. S današnjim danom država će poslodavcima proslijediti ukupno oko 600 milijuna kuna. Uz to do jučer je Ministarstvo financija zaprimilo 77 tisuća zahtjeva za odgodu plaćanja doprinosa i poreza na dohodak i poreza na dobit.

Glas poduzetnika

Te mjere očito su zasad spriječile masovnije otpuštanje radnika. Jučer je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 147.980 nezaposlenih što je 10.003 više nego krajem veljače. Broj nezaposlenih u malo više od mjesec dana porastao je za 7,2 posto, dok bi prijašnjih godina u ovo vrijeme zbog predsezone broj nezaposlenih počeo padati. No, da država nije na sebe preuzela isplatu potpore od 4.000 kuna po radniku, te da nema mjera koje se tiču poreza i doprinosa, rast broja nezaposlenih, s obzirom na zamrzavanje gospodarske aktivnosti, vjerojatno bi se brojao u stotinama tisuća. Prava slika ljudi koji su zbog epidemije izgubili posao bolje će se vidjeti u lipnju ako Vlada ne produži trajanje svojih mjera. Na Zavodu su i oglasi u kojima se traži 7.968 radnika, a najviše se traže prodavači i prodavačice za koje su oglašena 352 slobodna radna mjesta.

Udruga Glas poduzetnika, nakon drugog paketa Vladinih mjera, sada traži jače mjere od lokalnih zajednica, te poziva gradove i općine da i sami pokrenu određene mjere i ugledaju se u gradove poput »Rijeke, Novalje, Bjelovara, Koprivnice, Gospića, Svete Nedjelje, Đurđevca i da donesu odluke kojima poduzetnike oslobađaju plaćanja svih nameta i naknada gradovima ili općinama, uključujući oslobađanje plaćanja komunalne naknade u cijelosti, kao i najamnine u gradskim i općinskim nekretninama, i to dok se god poduzetnicima ne omogući normalno poslovanje«.

Obveze plaćanja

– Ugledajte se na one gradove i općine kojima je jasno da moramo preživjeti danas kako bi sutra ponovo mogli biti oni koji su do jučer, desetljećima, punili i vaš proračun. Odreknite se i vi nečega i pokažite tu toliko naglašavanu solidarnost i zajedništvo, poručuju iz Glasa poduzetnika. U priopćenju dodaju da ih »ne zanimaju nikakvi popusti od 15 posto na iznos komunalne naknade, kao primjerice u Dubrovniku, ili odgoda plaćanja poput nekih drugih gradova«. Grad Samobor priopćio je jučer da su i oni među prvima donijeli odluku o oslobađanju od plaćanja zakupnine gradskih prostora, a sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarske djelatnosti ili su u zakupu javnih površina na području grada Samobora oslobodili su plaćanja komunalne naknade, piše Novi list.

Iz Udruge Glas poduzetnika u priopćenju iznose i podatke iz ankete među svojim članovima koja je, kako tvrde, pokazala da su reakcije gradova i općina na krizu bile uglavnom mlake i nedostatne. Kad je u pitanju obveza plaćanja najma i komunalne naknade i njihovo ukidanje, smanjivanje ili odgoda, čak 42 posto poduzetnika odgovorilo je da još nisu dobili niti jednu od tih mjera od svog grada ili općine. Oko 37 posto ih je izjavilo da postoji neka od kombinacija tih mjera, a samo nešto više od 12 posto izjavilo je da im je odobreno ukidanje i najma i komunalne naknade.

Povoljni krediti HBOR-a

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) objavila je jučer da je osim moratorija i reprograma poduzetnicima omogućila i povoljno kreditiranje obrtnih sredstava u suradnji s poslovnim bankama.

– Krediti iz programa Obrtna sredstva odobravat će se po modelu podjele rizika s poslovnim bankama – 50 posto iznosa iz izvora HBOR-a po kamatnoj stopi već od nula posto u prvoj godini otplate kredita, dva posto u drugoj i trećoj godini uz mogućnost da ova kamatna stopa i u sljedećim godinama također bude umanjena. Druga polovina iznosa kredita odobrava se iz izvora poslovne banke. Poduzetnici se sa zahtjevom za ova sredstva trebaju javiti jednoj od deset banaka s kojima HBOR ima dogovorenu suradnju na ovom programu, priopćili su iz HBOR-a. Krediti se odobravaju na rok do tri godine, a sredstva mogu koristiti poduzetnici koji imaju posljedice uzrokovane pandemijom COVID-19 za financiranje tekućeg poslovanja i podmirenje kratkoročnih obveza. Kao instrument osiguranja izvoznici (uključujući i turistički sektor) moći će koristiti portfeljno osiguranje kredita HBOR-a. Iz te banke objavili su i da su već za više od tisuću klijenata omogućili moratorij.

– Klijenti kojima je kredit HBOR-a odobren putem poslovnih banaka sa zahtjevom za moratorij trebaju se obratiti svojoj poslovnoj banci. HBOR je spreman podržati svaki zahtjev za moratorij klijenata kojima je kredit iz programa HBOR-a odobren putem poslovne banke ili modelom podjele rizika, navodi se u priopćenju HBOR-a.