U školi na daljinu nakon Uskrsa kreću ocjene. Ministarstvo je izdalo upute, evo 9 ključnih točaka

U četvrtom tjednu nastave na daljinu, koji kreće od ponedjeljka, fokus će biti na ponavljanju dosad obrađenog gradiva putem TV škole za niže razrede osnovne škole te online nastave za više razrede osnovne škole i srednje škole. U petom će tjednu nastave na daljinu, koji kreće nakon Uskrsa, naglasak biti na ocjenjivanju i vrednovanju učenika. Zbog toga je u Ministarstvu obrazovanja danas predstavljena uputa za vrednovanje i ocjenjivanje u ovim okolnostima.

Ministrica Blaženka Divjak naglasila je kako je u ovoj situaciji cilj smanjiti pritisak zbog ocjenjivanja i staviti naglasak na aktivnost i kreativnost učenika. Ovakav način nastave, za koji se očekuje da bude kratkoročan, “ne bi trebao biti prepreka u daljnjem napredovanju, a pogotovo u prijelazu na višu razinu obrazovanja”. “Pored usvajanja ishoda učenja putem bitnih sadržaja, naglasak treba staviti na dobrobit učenika i poticanje učenja, a ne na ocjenjivanje naučenog”, ističe se.

Pritom je nužno uskladiti vrijeme provedbe ispita i zahtjevnijih zadataka među predmetima kako bi se uravnotežilo opterećenje učenika, a iznimno je važan kontakt učitelja i nastavnika s učenicima i roditeljima. Naglasak je i na nultoj toleranciji na nedopuštena i neprihvatljiva ponašanja. “Učenici trebaju biti svjesni odgovornosti prema sebi i svom znanju te ih trebamo odgajati tako da ne predaju uratke koje nisu posve samostalno napravili”, stoji u uputi. Telegram je izdvojio neke ključne dijelove.

1. UČENICI OD 1. DO 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE NE BI TREBALI IMATI TESTOVE
Učenicima razredne nastave, od 1. do 4. razreda, u razdoblju nastave na daljinu nije nužno davati brojčane ocjene niti je potrebno provesti sve planirane provjere znanja i vještina. Međutim, nužno je ostvariti sve odgojno-obrazovne ishode. “Za razrednu nastavu dovoljno je pratiti aktivnost učenika – jesu li sve zadaće i vježbe izrađene te dati učenicima da naprave neki od kompleksnijih zadataka koji služi sintezi znanja, a poticajni su za učenje, kao što su izrada plakata, umnih mapa, crteža, sastavaka, kvizova”, ističu iz Ministarstva.

Dodaju i kako u razrednoj nastavi ne treba učenika usmeno ispitati tijekom nastave na daljinu. Iako bez izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju nije moguće dokinuti brojčane ocjene iz pojedinih predmeta, kao ni općenito u razrednoj nastavi, u Ministarstvu tu mogućnost ostavljaju otvorenom.

2. USMENI ISPITI U ODREĐENIM SLUČAJEVIMA
Sadržaje koje nastavnici poučavaju i vrednuju treba usmjeriti na bitno i učenike osloboditi sporednih detalja ili činjenica. Pritom bi se usmeni ispiti učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole i učenika srednje škole trebali provoditi putem video konferencija. Međutim, preporuča se da se takvo ispitivanje ne provodi za svaki nastavni predmet jer bi to nepotrebno opteretilo nastavnike i učenike, ali i sustave za nastavu na daljinu.

Ipak, za predmete koji imaju tjednu satnicu četiri sata, usmeno ispitivanje potrebno je provesti jedanput do kraja nastavne godine, posebno ako učenik ili nastavnik imaju dvojbu oko zaključne ocjene. Za predmete koji imaju tjednu satnicu tri sata, usmeno ispitivanje preporučuje se u slučaju ako se učenika tijekom nastave na daljinu ocjenjuje zaključnom ocjenom odličan ili ako učitelj procijeni da nema dovoljno elemenata za zaključivanje pozitivne ocjene. U ostalim slučajevima ne preporučuje se usmeno ispitivanje.

3. PISMENI ISPITI PUTEM POSEBNIH ONLINE ALATA
Pismene ispite valja provoditi putem posebnih online alata poput GeoGebre, Matifica, Socrativea i slično. U predmetima poput Matematike, Fizike i Kemije, koji zahtijevaju rješavanje zadataka kako bi se provjerio postupak rješavanja, osim online alata, nastavnik se može poslužiti jednostavnom tehnikom slanja zadataka učeniku, uz naznaku vremena za rješavanje. Potom bi učenik trebao uslikati rješenja i poslati ih na uvid.

Sugestija je Ministarstva da se nakon predaje pisanog testa, koji ima značajni utjecaj na ocjenu, organizira i kratak usmeni razgovor kako bi nastavnik s učenikom prošao kroz njegov uradak i razjasnio poteškoće ili rješenja testa. U svrhu poticanja učenika na kontinuirani rad, nastavnicima se sugerira da prije usmenog ili pismenog testa provedu jednostavne provjere (poput kratkih kvizova) na kojima bi valjalo ostvariti određeni broj bodova kao preduvjet za pristup ispitu.

Poticaj je učiteljima i nastavnicima, međutim, da se sukladno programu Škola za život oslone i na inovativne metode vrednovanja. To bi, primjerice, u matematici značilo da se učenicima umjesto tipičnih zadataka eksponencijalnih jednadžbi, može zadati da istraže koje se prirodne i društvene pojave ponašaju eksponencijalno. U hrvatskom jeziku bi, ovom metodom, učenici mogli istražiti utjecaj Homerovih epova na suvremeno društvo kroz lik Penelope, Ahilovu petu, Trojanskog konja i slično.

4. STRUČNI SURADNICI ŠKOLE MORAJU NAPRAVITI PRILAGODBE ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA
Za učenike s teškoćama i darovite učenike u uputi Ministarstva nema preskriptivnih i jasnih uputa kao za ostale učenike, već se naglasak stavlja na stručne suradnike škole (pedagoge, psihologe, edukacijske rehabilitatore) koji moraju napraviti nužne prilagodbe s obzirom na vrstu teškoće.

Stoji i kako je darovitim i učenicima s teškoćama potrebna drugačija vrsta potpore u virtualnoj učionici nego u uobičajenoj nastavi. U bilo kakvoj vrsti samostalnog ili grupnog rada te vrednovanja i ocjenjivanja, nastavnik i stručni suradnik moraju usmjeriti i dati stručnu potporu učeniku s teškoćama ili darovitom učeniku.

5. U ZAKLJUČIVANJU OCJENA JEDNAKO SU VAŽNE ONE IZ NASTAVE NA DALJINU I PRETHODNE S KLASIČNE NASTAVE
Prilikom zaključivanja ocjena, nužno je uzeti u obzir sve elemente vrednovanja i cjelokupni rad učenika tijekom cijele nastavne godine. Pritom se na jednak način uzimaju u obzir ocjene i rad tijekom nastave na daljinu, kao i one iz ostatka nastavne godine.

Iz Ministarstva naglašavaju i da će, ako epidemiološka situacija i provođenje nastave na daljinu to budu zahtijevali, predložiti izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju kojom bi se omogućilo da se ne izvodi zaključna ocjena u razrednoj nastavi i odgojnim predmetima u višim razredima (Tjelesni, Glazbeni, Likovni).

6. NAGLASAK NA SAMOSTALNOSTI I ODGOVORNOSTI MATURANATA
Od maturanata se očekuje veća samostalnost i odgovornost. Pripremajući se za ispite državne mature, trebali bi samostalno istraživati literaturu, čitati književna djela koja su na popisu za esej iz Hrvatskog te rješavati zadatke koje im šalju nastavnici. Preporučuje im se i da rješavaju zadatke iz ispita državne mature prethodnih godina te da prate videolekcije za maturante na programu RTL2 te na YouTubeu Škole za život.

Što se tiče samih ispita državne mature, najranije sredinom svibnja se može donijeti odluka o eventualnoj odgodi ispita na neki drugi termin (npr. na jesenski rok), no takva odluka ovisit će o projekciji epidemiološke situacije pa je zato nužno pričekati svibanj. Dosad je, međutim, već poznato kako je esejski ispit iz hrvatskog jezika, predviđen za 16. svibnja, odgođen te se za taj termin razmatra pisanje probnog eseja online.

7. ŠTO S VREDNOVANJEM UČENIKA U STRUKOVNIM ŠKOLAMA, GDJE JE PRAKSA VAŽAN DIO OBRAZOVANJA?
Preporuka je Ministarstva da naglasak treba staviti na sam proces učenja, dok se uvježbavanje vještina može prebaciti u sljedeće godine. Ipak, sve što se može odraditi simulacijom (korištenjem digitalnih alata), u ovim bi uvjetima trebalo više raditi, tj. staviti fokus na simulacije i virtualne strojeve. Učenici strukovnih škola svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju obranom završnih radova.

I to je nužno prilagoditi aktualnoj situaciji pa se umjesto izrade konkretnog rada može napraviti simulacija i napisati elaborat. Obrana rada može se realizirati i putem usmenog ispitivanja od 20-ak minuta. Za one učenike koji moraju imati provjeru praktičnih vještina, primjerice u slastičarstvu, učenici kod kuće mogu pripremiti jednostavne slastice za koje se može pretpostaviti da roditelji kod kuće imaju namirnice.

Također, posluživanje se može provjeriti snimanjem videouratka u kojem bi učenik prikazao pravilno postavljanje stola i posluživanja. Agencija za strukovno obrazovanje u narednom će razdoblju raditi na osmišljavanju modela zadataka i modela obrana završnog rada.

8. PREPORUKE ZA VREDNOVANJE STUDENATA
U slučaju studentske populacije, za vrednovanje je dobro koristiti projektne i problemske zadatke, istraživačke radove, izradu programa, portfolija, konstrukcija te kritičkih osvrta, analiza i preglednih radova. Kako je u ovome trenutku dosta izazovno izvoditi kolokvije, oni se mogu zamijeniti rješavanjem zadataka koji se preuzimaju iz baze zadataka na način da svaki student dobiva svoje zadatke.

“LMS (engl. Learning Management System) Moodle ima izvrsne alate za takav način rada”, preporučuju iz Ministarstva. Brojnija testiranja studenata trebalo bi najaviti administratorima platforme za e-učenje (SRCE ili lokalno na visokom učilištu), a za umjetničko područje valja procijeniti pod kojim je uvjetima moguće provesti vrednovanje te napraviti preraspodjelu tema i obaveza studenata na način da studenti iskoriste nastavu na daljinu na kvalitetan način.

9. RODITELJI VIŠE NEGO IKAD UKLJUČENI U RAD ŠKOLE
Roditelji u ovom trenutku više nego ikad, stoji u uputi, trebaju biti uključeni u rad škole i u osiguravanje kruga povjerenja za učenje. Pritom je, ističu iz Ministarstva, važno da učitelji, učenici i roditelji imaju razumijevanja jedni za druge. Roditelji bi trebali postaviti djetetu pravila škole u kući i odrediti vrijeme za učenje i poticati ga da samostalno odrađuje sve zadatke. Učenika bi trebalo ohrabriti, dodaju, da se za sve nejasnoće obrati učitelju.

“Odgovornost je roditelja da pomognu djetetu – ali ne i raditi umjesto njega. Iako je razumljivo nastojanje roditelja da učenici postignu bolje rezultate, a time i ocjene, pomoć roditelja ne smije prijeći u pisanje zadaća umjesto učenika, izradu radova”, naglašavaju iz Ministarstva. Roditelji bi, također, u ovoj situaciji naglašeno trebali surađivati s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima “da bi osigurali opću dobrobit svoje djece”.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Jutarnja kronika dostupna je i na svim ovim sjajnim podcast platformama:

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...