Idući tjedan Vlada će raspravljati o predloženim mjerama za otključavanje hrvatskoga gospodarstva nakon što su već gotovo mjesec dana na snazi restriktivne mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa.
Najiščekivanije mjere relaksacije zasigurno su one iz turizma, posebno s obzirom na pritisak nekih naših stranih emitivnih tržišta koja bi ove godine rado ljetovala na Jadranu. U tom smislu, doznaje se kako se za početak, zbog domaćih gostiju, predlaže otvaranje međugradskog prometa, a potom i granica prema našim autodestinacijama s kojih bi ove godine, u slučaju dobre epidemiološke slike, mogli imati nešto posjetitelja, piše Jutarnji list.
Pritom je važno da uvjeti prelaska granice budu što jednostavniji jer budu li ljudi morali čekati u kolonama i ispunjavati papire, to nije prikladno ni u zdravstvenom niti u turističkom smislu – kažu sugovornici. Kad su u pitanju smještajni objekti, za početak se predlaže otvarati one koji su “najbliže prirodi” – prvenstveno kampove, i to za početak segment mobilnih kućica s vlastitim sanitarnim čvorovima kako ne bi dolazilo do prevelikog miješanja gostiju, a otvorene će biti i kuće za odmor te privatni iznajmljivači.
Velike se nade polažu i u nautiku, točnije segment chartera koji bi također trebao zaživjeti među prvima, jer je zaključeno da je u njemu moguće osigurati epidemiološke uvjete. Predlaže se otvaranje i kafića i restorana, no za početak isključivo onih koji imaju terase te koji mogu osigurati dovoljnu distancu između stolova i gostiju.
Kada je riječ o sektoru prometa, ministar Oleg Butković predložit će uvođenje katamaranske linije Zadar – Ancona za teretni promet, postupno uvođenje javnog prijevoza u gradovima po nedjeljnom voznom redu, a po istom režimu bi se postepeno otvarala i prigradska željeznica oko Zagreba. Iz ministarstva će najvjerojatnije predložiti da se, kao i u drugim europskim zemljama, kamionski teretni promet odvija bez policijske pratnje po utvrđenim koridorima, a zaustavljanje bi bilo dozvoljeno na unaprijed utvrđenim odmorištima.
Razmišlja se i o smanjenju iznosa cestarina za hrvatske građane za 10 do 20 posto, a najavljena je i mogućnost otvaranja zračnih linija unutar Hrvatske te popuštanja mjera putovanje na otoke.
Građevina će, sasvim sigurno, biti jedna od ključnih grana gospodarstva u ovoj kriznoj godini, pa u resornom Ministarstvu predlažu tri mjere: ubrzanu digitalizaciju sustava dobivanja svih dozvola, brži protok dobave građevinskog materijala, otvaranje trgovina s građevinskim materijalom, te rješavanje problema sa stranom radnom snagom, piše Jutarnji list.
Ministarstvo poljoprivrede pak predlaže uplatu 350 milijuna kuna poticaja šumarskoj industriji za izvoz, isti iznos poticaja prehrambenoj industriji s više od 250 zaposlenih te isplatu prve i druge rate poticaja za proljetnu sjetvu.
U resoru Ministarstva gospodarstva predložit će se postepeno otvaranje neprehrambenih trgovina, s time da se raspravlja o više modela po uzoru na druge europske države. Naime, neke države počele su otvarati manje trgovine s obzirom na veličinu prostora, međutim, postoje i one djelatnosti koje nisu toliko rizične iako imaju velike prodajne prostore, poput auto salona, u kojima je dnevni protok mušterija malen.
Razmišlja se i otvaranju različitih obrta, poput frizerskih, kozmetičarskih, pedikerskih i salona za masažu, uz stroge mjere distanciranja, ograničavanje broja mušterija i uz nošenje maski. Primjerice, ako frizerski salon ima četiri stolca, vjerojatno će se omogućiti istodobni boravak dvije mušterije. Otvarat će se i različiti servisi, trgovine s tehnikom, urari, postolari – sve gdje nije prisutan fizički kontakt i gdje je mali protok ljudi. O otvaranju teretana i fitness centara još se ne razmišlja.
U sektoru kulture prijedlog će biti da se otvore knjižare, a u sustavu obrazovanja i znanosti kao jedna od prvih (p)opuštajućih mjera predlaže se otvaranje znanstvenih instituta i istraživačkih laboratorija koji bi u primjerenom obliku trebali početi raditi od kraja travnja. Što se tiče povratka u klupe učenika osnovnih i srednjih škola, tu odluke potpuno ovise o procjenama Stožera i epidemiologa, pa konkretnih datuma nema.
Međutim, predlaže se mogućnost da se završni i diplomski ispiti ipak polažu u školama i na fakultetima, i to osobito u slučajevima kada je potrebno provjeriti praktične vještine učenika ili studenata. Državna matura u prilagođenom će se obliku najvjerojatnije pisati u lipnju, a ministrica Blaženka Divjak u petak je najavila kako bi se u tom slučaju sigurno u terminu od 8. do 29. lipnja pisali obvezni ispiti mature – hrvatski i strani jezik te matematika.
Kada je riječ o pravosuđu, dinamika popuštanja restriktivnih mjera ovisi i o drugima – preduvjet da bi se mogle početi održavati rasprave je ponovna uspostava javnog prijevoza. Ako nema prijevoza, stranke je besmisleno pozivati na sud.