Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ izrazila je zadovoljstvo brojkama sinoć u emisiji Otvoreno na HRT-u.
‘Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo svi željeli. Situacija je zasad izvrsna, imamo vrlo nizak smrtnosti u odnosu na druge zemlje, iako je svaki ljudski život neprocjenjiv’, kazala je Markotić.
‘Hrvatska tajna uspjeha bila je u tome što smo na vrijeme krenuli, vrlo brzo shvatili da Wuhan i nije tako daleko u smislu širenja virusa, to što smo odmah odreagirali, vrlo rano uspostavili dijagnostiku, što su epidemiolozi brzo bili na terenu za svaki pojedini slučaj, kao i zajedništvo svih – medija, struke, vlade, naroda – svi smo bili kao jedno i zato imamo dobre rezultate’, rekla je Markotić.
Odgovarajući na pitanje, rekla je da je propala ideja o kolektivnom imunitetu, pa čak i u Švedskoj. ‘Pokazalo se da to nije uspješan model i većina nas nije ni očekivala da će biti’, rekla je Markotić.
Novi val, potvrdila je, može biti agresivniji. ‘Spremniji smo, koliko je to moguće. Treba malo dulje vrijeme biti u kontaktu da bi se virus prenio. Znamo kako te ljude liječiti, pojavljuju se i novi lijekovi, imunološki znamo kako organizam reagira i koje su rizične skupine’, rekla je Markotić.
Bernard Kaić,voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvp (HZJZ) nije siguran da je virus ‘nestao’.
‘Ne cirkulira u populaciji, sada imamo samo oboljele koji su došli iz inozemstva. Izgleda da je ipak ono što se dugo nagađalo o sezonskom karakteru virusa – a bilo je kontroverznih stavova o tome – velikim dijelom utjecalo kod nas, a i drugdje u Europi pada incidencije bolesti’, rekao je Kaić, dodajući da ipak ne možemo biti sigurni da u lipnju ili srpnju nećemo i u Hrvatskoj imati nova žarišta.
Potvrdio je da gdje god ima puno ljudi, bolesti poput Covida-19 se šire, pa iako se čini da trenutno u Hrvatskoj nema koronavirusa – nije sigurno što nas čeka s popuštanjem mjera i puštanjem turista u zemlju.
Gordan Lauc, molekularni biolog, također naglašava kako se čini da virus ima sezonski karakter jer se ljudi puno lakše ljeti izbore s njim i nema toliko teških slučajeva. ‘To budi nadu da imamo pauzu od nekoliko mjeseci’, rekao je Lauc.
Po pitanju kolektivnog imuniteta, smatra da će jedino cjepivo biti adekvatna zaštita od virusa. ‘Drukčije je u New Yorku, gdje se virus vjerojatno puno dulje širio od ostatka svijeta, pa je sad tamo 20-30 posto zaraženih. Pitanje je što će biti na jesen. Vrati li se virus onakav kakav je bio u Wuhanu, onda će stanovnici New Yorka biti u nešto povoljnijoj situaciji’, rekao je Lauc.
On pomno prati što se događa u Čileu, gdje je vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih, unatoč mjerama socijalnog distanciranja. ‘Sada u Čileu počinje sezona grijanja, a problem je noću što se suši zrak i virus može lakše zaraziti osobu i širiti se iz nosa u pluća gdje stvarno uzrokuje probleme’, napomenuo je.
Smatra da je jako važno ponavljati koliko su cjepiva sigurna i korisna, pa je zato i povukao usporedbu s ‘opasnijim sladoledom’.
‘Postoji mala, ali vrlo agresivna skupina ljudi koja se protivi cijepljenju i oni stvaraju šum u komunikaciji. Mi cjepivo nećemo imati još dugo baš zato što ono mora biti i sigurno i učinkovito’, naglasio je, dodajući da sve teorije zavjere treba ignorirati.
Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog sa Odjela za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ napominje da je unatoč svim stečenim znanjima o virusu ‘priča dosta nepoznata’.
‘Neke viruse desetljećima istražujete i nije sve otkriveno. Važno je što se ne širi respiratorno, to olakšava rad i zaštitu ljudi’.
Po pitanju kolektivnog imuniteta, rekao je da će to otkriti serološka istraživanja. ‘Malo su problematični testovi koji nisu optimalni. Ovo je nešto novo, pa alati nisu najbolji’, kazao je Kurolt.
Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja, kaže da su optimistične prognoze da će cjepivo doći na tržište za 12 ili 18 mjeseci.
‘Itekako je moguće da ćemo morati čekati i nekoliko godina. Još uvijek ne znamo koju vrstu imunosti moramo potaknuti, a ne postoji još ni jedna studija koja bi pokazala koja grana imunološkog sustava treba biti aktivirana’, rekao je Čičin-Šain.
Dobro je što se u istraživanje ulaže puno sredstava jer su infektivne bolesti postale važne i političarima.
‘Najednom se otvaraju vrata državnih kasa’, kazao je, dodajući da se sve usmjerava prema dalekosežnijem ulaganju u infrastrukturu jer je sada svima jasno da ovo nije bilo pitanje slučaja, nego vremena.
‘To što je prošlo 100 godine od posljednje pandemije španjolske gripe do danas, ne znači da će opet proći 100 godina do iduće pandemije’, upozorio je Čičin-Šain, prenosi Tportal.hr.
