Deveti saziv Hrvatskog sabora od neovisnosti završio je svoj rad. Sabor je u ponedjeljak poslijepodne donio odluku o svom raspuštanju.
Od potrebnih 76, za tu je odluku glasalo 105 zastupnika, suzdržanih je bilo četiri, protiv osam.
Raspuštanje sabora predložilo je šest klubova vladajuće većine, nakon čega će na potezu biti predsjednik Republike Zoran Milanović koji će odrediti datum parlamentarnih izbora.
Nakon raspuštanja sabora, parlamentarni izbori moraju se održati u roku od 30 do 60 dana, što znači da bi posljednji rok za izbore bio 12. srpnja, a najraniji 21. lipnja. Točan datum odredit će predsjednik Republike.
Vladajuća većina je predsjednika Milanovića obavijestila kako postoji mogućnost četiri datuma za održavanje izbora – 21. i 28. lipnja, odnosno 5. i 12. srpnja.
Hrvatska dobila prvu glavnu državnu odvjetnicu
Hrvatska je u ponedjeljak dobila prvu glavnu državnu odvjetnicu, budući da je Hrvatski sabor na tu dužnost, na četiri godine, imenovao Zlatu Hrvoj-Šipek.
Za njen izbor glasalo je 80 zastupnika, 40 ih je bilo protiv.
“Čestitam joj i želim uspjeh u radu”, rekao je predsjednik sabora Gordan Jandroković.
Za Hrvoj-Šipek vlada se odlučila nakon razgovora sa šestero kandidata koji su se javili na raspisani poziv.
Njenim izborom popunit će se čelno mjesto u DORH-u upražnjeno od sredine veljače, kada je Dražen Jelenić podnio ostavku na dužnost glavnog državnog odvjetnika nakon otkrića da je zatajio svoje članstvo u masonskoj loži.
Hrvoj-Šipek je godinama vodila građanski odjel DORH-a i ima veliko znanje u građanskim predmetima. U DORH-u je od 2000. godine, a u njega je došla pripajanjem dotadašnjeg Državnog pravobraniteljstva. Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji.
U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke.
Sabor je Ivanu Jakir-Bajo, glavnu državnu rizničarku i pomoćnicu ministra financija, imenovao novom viceguvernerkom Hrvatske narodne banke (HNB), tu dužnost preuzima 1. srpnja.
Zdravka Vukića imenovao je ravnateljem Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), a Igora Vulju zamjenikom ravnatelja Agencije.
Sabor izmijenio Državni proračun
Sabor je danas većinom zastupničkih glasova (79 za, 41 protiv), izmijenio Državni proračun za ovu godinu, odbivši prije toga sve amandmane koje je na izmjene podnijela oporba.
Rebalansom se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna i iznosit će oko 122 milijarde, dok ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna.
Pad proračunskih prihoda posljedica je mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza i doprinosa, kao i pada gospodarske aktivnosti.
BDP će u ovoj godini, procjena je vlade, pasti za 9,4 posto, proračun je, pak, rađen uz projekciju da će gospodarski rast biti 2,5 posto.
Izmjene, odnosno rebalans Državnoga proračuna uzeo je u obzir i zadnje raspoložive podatke o prihodima proračuna.
Zbog učinaka epidemije koronavirusa, sredinom travnja zabilježen je efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju – više od dva tjedna travnja prihod od PDV-a je ne samo bilježio smanjenje nego je u apsolutnom iznosu imao negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države.
Situacija se do kraja travnja popravila, no samo u travnju zabilježen je pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani, a doprinosi u minusu oko 20 posto.
Rebalansom su prihodi od poreza planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom.
Vlada je najsnažnijom porukom rebalansa označila zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju.
Najveći nominalni pad proračunskog iznosa rebalansom će osjetiti ministarstva mora, zaštite okoliša, znanosti te gospodarstva.
Jedini dobitnici su Ministarstvo rada kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, Ministarstvo zdravstva (raste za 93,7 milijuna) te Ministarstvo poljoprivrede (rast za 47,5 milijuna).