već je implementiran u mnogim zemljama Europske unije

Hoće li program SURE zaustaviti otpuštanje radnika u Hrvatskoj?

Pixabay/ZARAPIX
Tamni način

Nakon tri mjeseca najjače koronakrize, kada je Vlada poslodavcima plaćala prvo 3.250 kuna pomoći mjesečno po radniku, a potom 4.000 kuna mjesečno po radniku, sada se okreće programu SURE, tj. programu koji predviđa 100 milijardi eura zajmova za programe skraćenja radnog vremena. Što o programu misle neki od sudionika pregovora te hoće li program SURE uistinu zaustaviti otpuštanje radnika u Hrvatskoj?

Naime, iako se o njemu u Hrvatskoj u zadnje vrijeme više priča, program SURE već je implementiran u mnogim zemljama Europske unije koje taj vid programa koriste i u tzv. ‘mirno’ vrijeme „kada poslodavac ima privremeni poremećaj u poslovanju“, kaže nam Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji se od samog početka koronakrize zalagao za uvođenje takvog programa.

Miličević Pezelj ističe kako su neke države navedeni program koristile i tijekom većih ekonomskih kriza, primjerice one 2008. godine.

Međutim, na naš upit zašto se tek sada kreće na definiranje ovoga programa, ako se on već godinama koristi u raznim državama EU-a, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava napisali su nam da se radi o postojećoj Potpori za očuvanje radnih mjesta potpora male vrijednosti, a najavljena potpora za skraćivanje radnog vremena neće biti potpora male vrijednosti te se stoga na nju neće primjenjivati pravila iz navedene uredbe.

Zaustavljen priljev u nezaposlenost, ali na koliko dugo?

Implementacija ovoga programa dolazi nakon tri mjeseca mjera Vlade u kojima je poslodavcima za svakog radnika isplaćivana naknada – prvi mjesec 3.250 kuna po radniku, a potom 4.000 kuna po radniku.

Mjera je i od dijela javnosti bila kritizirana, prvo zato što je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo potrebno neko vrijeme da objave popis korisnika potpore, a potom jer su uvjeti mijenjani – nakon prvotnih uvjeta da poslodavci moraju zadržati radnike onoliko mjeseci koliko su koristili potpore, to je potom promijenjeno.

Brza reakcije Vlade, međutim, spriječila je – bar u određenom razdoblju – priljev radnika u nezaposlenost. Prema podacima koji su nam dostavljeni iz HZZ-a 13. ožujka, na početku pandemije i zatvaranja, u sustavu nezaposlenih nalazilo se 134.717 osoba, 30. travnja 159.234 osobe, a 15. svibnja 158.618 osoba.

Krajem prošloga mjeseca broj prijavljenih nezaposlenih na HZZ-u bilo je 157.839 – smanjenje broja nezaposlenih bilježi se dakle u cijelom mjesecu svibnju, ukupno za 1.395 osoba ili 0,9 posto, rekli su nam iz HZZ-a.

Više od polovice novoprijavljenih nezaposlenih su žene, mladi također ranjivi

Da su Vladine mjere smanjile priljev u nezaposlenost, potvrđuje nam i Milićević Pezelj. Međutim, ona ističe da se radi uglavnom o djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane, dok je trend prijava iz drugih djelatnosti uglavnom očuvan. To znači da će druge djelatnosti pratiti makroekonomske trendove koji već sada ukazuju na usporavanje potražnje, proizvodnje i razmjene, ističe ona.

Kao izrazito zabrinjavajuću navodi i činjenicu da većina novoprijavljenih u evidenciju čine žene (55%) te da je čak 47% novoprijavljenih nezaposlenih do kraja travnja bilo mlađe od 35 godina.

Iz Ministarstva rada navode kako bi se potporom za skraćivanje radnog vremena poslodavcima omogućilo zadržavanje radnika u zaposlenosti tijekom poteškoća u poslovanju te pada poslovnih aktivnosti uzrokovanih koronavirusom.

Dakle, namjera je da se poslodavcima,navode, koji zbog poteškoća u poslovanju i pada poslovnih aktivnosti omogući skraćeno radno vrijeme radnika te omogući sufinanciranje razmjernog dijela plaće sukladno skraćenom radnom vremenu.

Dalje ističu kako je osnovna namjena svih mjera implementiranih do sada bila upravo zadržati radnike u zaposlenosti te spriječiti otpuštanja, kako bi se premostio period do ponovnog gospodarskog oporavka.

Trenutačno su u tijeku pregovori sa socijalnim partnerima o modalitetima potpore za skraćivanje radnog vremena tijekom kojih će se definirati svi relevantni parametri provedbe potpore, rekli su nam u Ministarstvu.

Miličević Pezelj pak smatra kako je oluka o mjeri već donesena: „Izjave i ministra rada i ministra gospodarstva daju naslutiti kako su ponovno već donijeli odluku, ali ovoga puta žele izbjeći prigovor da nas nisu uključili. No, neovisno o tome hoćemo li u konačnici uspjeti utjecati ili ne, SSSH će kao i uvijek sudjelovati u dobroj vjeri i pridonijeti dizajnu mjere svojom ekspertizom i iskustvom svojih udruženih sindikata.“

Kao izrazito bitnu ističe dobru i kvalitetnu implementaciju ovoga modela, a pritom nvodi i da je većina europskih zemalja uz korištenje potpora vezala i zabranu otpuštanja radnika koja je u prvom mjeri Vlade napuštena. Iz sindikata su, tvrdi ona, od HZZ-a tražili da im dostave brojke o ulazu u nezaposlenost radnika čiji su poslodavci koristili mjere potpore Vlade. Brojke im nikada nisu dostavljene.

Mjera će, riječima ministra Aladrovića, do kraja mjeseca biti izdefinirana u razgovorima sa socijalnim partnerima.

Nju je, međutim, potrebno oprezno i pomno izraditi. Sindikati upozoravaju kako je za provedbu ovakve konkretne mjere potrebno dobro organizirati radno vrijeme i njegovu evidenciju za svakog pojedinog radnika jer je fokus mjere upravo na radnom vremenu.

I dok iz ministarstva navode kako je cilj programa premostiti period do ponovnog gospodarskog oporavka, koronakriza ukazala je na slabosti hrvatskog gospodarstva, a oporavak od krize zasigurno će trajati duže od implementacije jedne mjere, piše N1.

Ostavi komentar koristeći Facebook