Iako se hrvatsko gospodarstvo još dugo neće oporaviti od prvog vala koronavirusa, već se spominje dolazak drugog vala na jesen. U Hrvatskoj je prvi val odnio 103 života, dok je bez posla zasad ostalo 50.000 ljudi.
Hoće li Hrvatsku opet čekati kompletno zatvaranje ugostiteljskih objekta, trgovina, škola, vrtića, zdravstvenog sustava i svega ostalog, još se ne zna. No sudeći prema onome što je Indexu rekao ministar zdravstva Vili Beroš, to se ipak ne bi trebalo dogoditi.
Beroš: Ako bude isti virus, a ne mutiran, naš odgovor će ipak biti nešto drugačiji
“Spremamo se kao da će se drugi val dogoditi. Svi ga u svijetu najavljuju i tako svi skupa moramo biti maksimalno spremni. Zdravstveni sustav nam mora biti spreman koliko je god moguće na sve scenarije. Prednost nam je sad što imamo više iskustva i spoznaja o tome koliko virus zahvaća bolesnike, tako da je vrlo vjerojatno da naš budući odgovor na drugi val ipak bude prilagođeniji”, rekao je Beroš za Index.
Navodi kako od početka spominje da moramo biti spremni na sve scenarije.
“Želim vjerovati da će virus otići u povijest, ali moramo biti spremni reagirati ako se opet pojavi. Već su otišle naše upute prema bolnicama kako u slučaju drugog vala reaktivirati zdravstveni sustav, tako da se ponovno vratimo u raniji modalitet odgovora na pandemiju. Napravit ćemo sve što bude potrebno, ali ako se dogodi isti scenarij kao i sad, ako bude isti virus, a ne mutiran, s obzirom na sadašnje spoznaje o njemu, naš će odgovor ipak biti nešto drugačiji”, rekao nam je Beroš.
“U prvom valu smo sve zatvorili jer nismo znali što nas čeka”
Na konkretno pitanje znači li to da se onda neće zatvarati škole i cjelokupno gospodarstvo, rekao je da neće, odnosno da više neće ići na potpuni lockdown.
“U prvom valu smo sve zatvorili jer nismo znali što nas čeka, gledali smo što se događa u Italiji, nismo imali znanje koje sad imamo. Kad je riječ o kliničkoj slici koju izaziva virus, puno smo naučili, kao i čitava svjetska znanost i medicina. Prije nismo znali hoće li se razbolijevati mladi i ljudi srednje dobi. Vidjeli smo da oni rijetko obolijevaju. No ipak smo vidjeli kako reagiraju naše mjere koje su bile pravodobne, ako samo tjedan dana zakasnite s mjerama, situacija se jako mijenja. Tajming je od velike važnosti”, rekao je Beroš.
“Pitanje je hoće li doći isti ili mutirani virus”
No, navodi kako ipak ne zna što će točno biti ako se pojavi drugi val. Nitko, kaže, ne zna.
“Pod pretpostavkom da virus ima isti načini širenja, moguće je da bi neke mjere bile drugačije, ne bismo sigurno napravili takav lockdown. Sad ipak znamo da su stariji najviše pogođeni, a da oni srednje dobi i djeca nisu pa možda ne bi bilo potrebe za zatvaranjem svega. No to u ovom trenu ne možemo reći jer je pitanje hoće li doći isti ili mutirani virus. Kod gripe sve ove godine dolazi drugačiji tip virusa, treba pratiti situaciju. Ako bi se isti scenarij dogodio, ne bismo imali tako restriktivne mjere jer sad znamo tko obolijeva”, rekao je Beroš.
Koje mjere će biti na snazi ako se pojavi isti tip koronavirusa?
Dakle, u slučaju da se u drugom valu pandemije pojavi isti, a ne mutirani tip koronavirusa, ne bi bilo zatvaranja, već bi se tad, kaže Beroš, poduzele iste mjere koje se provode i sad.
“Te mjere uključuju održavanje razmaka, higijenu ruku, dezinfekciju, te su mjere od osnovne važnosti. Ako smo udaljeni 1,5 m, virus nema mogućnost prelaska na drugu osobu. Da se svi toga pridržavamo, viris se ne bi širio”, zaključio je Beroš.
Podsjetimo kako je 19. ožujka počela primjena mjera zatvaranja trgovina (osim prehrambenih) i škola, otkazana su sva javna događaja. Sabor je prihvatio vladin paket zakona za pomoć gospodarstvu, dok se premijer Plenković obratio javnosti, pozvavši na jedinstvo nacije i odgovorno ponašanje građana.
“Borba protiv koronavirusa najveća je kriza od Domovinskog rata i najveći izazov za sve nas”, kazao je tada Plenković.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić naveo je da će gospodarstvo osjećati posljedice prvog vala koronavirusa 1,5 do 2 godine, a možda i više te zatražio da im vlada sve namete svede na minimum ili otpiše.
Što je vlada napravila kako bi spriječila lavinu otkaza?
Vlada je pokrenula mjere za spas radnih mjesta pa su tako u ožujku davali 3250 kuna po zaposlenom u svim tvrtkama koje su zatražile vladinu potporu i ispunile uvjete, a potom su u travnju i svibnju taj iznos povećali na 4000 kuna.
Do 1. lipnja je tim mjerama bilo obuhvaćeno oko 550.000 zaposlenih. Sada, prema novim mjerama, koje je nedavno usvojio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje se, osim na ranije najavljivane sektore turizma, ugostiteljstva, prijevoza putnika i event industriju, odnose na još nekoliko manje zastupljenih djelatnosti, mjerama bi, prema neslužbenim najavama, trebalo biti obuhvaćeno do 100.000 zaposlenih ili oko 450.000 manje nego dosad.
Prvi val odnio 50.000 radnih mjesta – zasad
No, unatoč tome u Hrvatskoj je bez posla u prva dva i pol mjeseca koronakrize ostalo gotovo 50.000 ljudi.
Državni zavod za statistiku je pak u svibnju objavio da je promet u trgovini na malo u travnju potonuo rekordnih 25,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je industrijska proizvodnja pala šesti mjesec zaredom, i to za 11 posto na godišnjoj razini, najviše od lipnja 2009.
To upućuje na oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju, a potom i recesiju. MMF, Europska komisija i vlada u cijeloj ovoj godini očekuju pad gospodarstva između 9 i 9,4 posto. Bio bi to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4 posto, piše Index.
Tadašnja recesija trajala je šest godina, a ovaj put se oporavak gospodarstva ipak očekuje puno brže.