U Hrvatskoj će prvog dana srpnja biti zabilježeno 106 smrti od posljedica Covida-19, a do početka kolovoza taj će broj narasti na 117, tvrdi Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju IHME.
Istovremeno, oboljet će još otprilike 700 ljudi, no to neće opteretiti zdravstveni sustav jer će na ventilatore biti priključeno tek troje, najviše četvero teško oboljelih. No kako IMHE može znati što će se događati u Hrvatskoj, i svim drugim zemljama na svijetu, i koliko uopće možemo vjerovati njihovim predviđanjima?
Za početak valja reći da nije riječ ni o kakvom gatanju. Njihova su predviđanja bazirana na nizu prikupljenih službenih podataka, obrađuju ih vrhunski stručnjaci od imena i prezimena, a njihova predviđanja koristi čak i američka administracija. Što je pak dovoljan razlog da se njihovi rezultati uzimaju s manjom ili čak većom dozom sumnje, piše Tportal.hr.
IHME je istraživački je institut na području globalne zdravstvene statistike i procjene utjecaja Sveučilišta Washington u Seattleu. Njihove projekcije COVID-19 razvijene su kako bi američki bolnički sustavi i tamošnje vlasti utvrdile na kojoj točki će bolest nadjačati njihovu sposobnost brige o pacijentima. Prognoze pokazuju i dnevne i kumulativne smrti od Covida-19, informacije o mjerama održavanja razmaka, zarazama i testiranjima.
Oni se hvale, a neki ih zbog toga kude, što svoj model stalno mijenjaju i prilagođavaju novim saznanjima o pandemiji.
Prvu prognozu IHME je objavio još krajem ožujka da bi početkom svibnja model proširili faktorima koji utječu na širenje i suzbijanje zaraze.
Institut vodi dr. Christopher J. L. Murray, liječnik i zdravstveni ekonomist te profesor s Odjela za globalno zdravlje Sveučilišta u Washingtonu. IHME provodi istraživanja i osposobljava znanstvenike, ali i kreatore politika, a njihov model prihvatila je i administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nimalo neočekivano, taj je model naišao na niz kritika epidemiologa koji su ga proglasili zablude.
IHME je prethodno procjenjivao niz različitih uzroka smrti u cijelom svijetu, učestalost HIV-a, tuberkuloze i malarije, kao i pretilost, pušenje cigareta, srčane bolesti i dijabetes. Njegovi istraživači sudjelovali su i u izradi izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije o malariji iz 2010.
U početku su neki unutar Svjetske zdravstvene organizacije kritizirali IHME zbog pokušaja obavljanja poslova koji WHO već radi. Na zub ih je uzeo i UNICEF jer ih je IHME optužio za ‘slab napredak’ u pogledu stope smrtnosti djece.
Mnogi su za njih prvi put čuli kad su 26. ožujka objavili studiju u kojoj je zaključeno da bi u sljedeća četiri mjeseca od posljedica Covida-19 u Sjedinjenim Američkim Državama mogla umrijeti otprilike 81.000 ljudi.
Ta su predviđanja odudarala od većine ostalih, a neki su epidemiolozi zahtijevali oprez u tumačenju modela koji je opisan kao ‘optimističan’.
‘Većina epidemiologa smatra kako ovaj model nije prikladan za projekcije smrti od Covida-19’, rekao je epidemiolog Marc Lipsitch s Harvardove škole javnog zdravlja Chan. Drugi nisu s toliko opreza vagali riječi kritike:
‘To što se IHME-ov model stalno mijenja, dokaz je njegova nedostatka pouzdanosti kao prediktivnog alata’, upozoravala je epidemiologinja Ruth Etzioni iz Centra za karcinom Freda Hutchinsona, zgrožena time što se njihova predviđanja pogrešno tumače i koriste za donošenje odluka o mjerama, piše Tportal.hr.
IHME-ove projekcije Trumpova je administracija koristila u izradi nacionalnih smjernica za ublažavanje epidemije. Oni, kako se izvješćuje, utječu na Bijelu kuću razmišljajući o tome kako i kada treba ‘ponovo otvoriti’ zemlju.
Stručnjake najviše brine što se njihovi podaci iskorištavaju kako bi se pokazalo da su vladine mjere spriječile još veću katastrofu. IHME je u početku projicirao 38.000 do 162.000 američkih smrti, da bi ih Bijela kuća potom kombinirala s drugim procjenama kako bi došla do podatka o 100.000 do 240.000 potencijalnih smrti. No, to je već politika.