Oko tri sata trajalo je jučer u Palači Chigi, sjedištu vlade u Rimu, svjedočenje premijera Giuseppea Contea pred tužiteljicom grada Bergama Mariom Cristinom Rota o neproglašenju “crvenom zonom” mjesta Alzano Lombardo i Nembro u Lombardiji. Tužiteljica Maria Cristina Rota saslušala je i ministre unutarnjih poslova Lucianu Lamorgese i zdravstva Roberta Speranzu.
Prethodnih dana saslušani su predsjednik regije Lombardije Attilio Fontana i regionalni povjerenik za skrb Giulio Gallera.
Pet pitanja za šefa vlade
Osnovna pitanja su što se dogodilo između 3. i 9. ožujka, odnosno zašto se već tada ta dva mjesta nisu proglasila “crvenom zonom”, dakle zatvorena za sve izlaske i ulaske u njih. Kasnije, odnosno 10. ožujka, vlada je cijelu Italiju proglasila zatvorenom, ali u međuvremenu u ta dva mjesta pokraj Bergama od koronavirusa već je preminulo jako puno ljudi. Oko 50 osoba, članova obitelji, optužuju odgovorne za smrt njihovih dragih, a broj će se zasigurno povećati. Conte, ali i Lamorgese i Speranza, odgovarao je na pet pitanja. Jedno od njih je i s kim se savjetovao nakon što je povećan broj zaraženih i znanstveni odbor zatražio uvođenje “crvene zone”.
Tužiteljstvo je utvrdilo da iz regije Lombardije nije stigao formali zahtjev za uvođenje “crvene zone”, pa se provjeravalo je li bilo neformalnih upita. Zatim, ako Lombardija nije poslala formalni zahtjev, zašto se ipak odlučilo poslati vojsku i osnažiti snage reda? Da li se konzultiralo s odgovorima u regiji Lombardiji nakon što su znanstvenici preko pisma predsjednika tehničkog odbora Silvia Brusaferra drugi put zatražili zatvaranje. Conte je (svojedobno) bio izjavio kako je radije htio da se zatvori cijela regija Lombardija, a ne samo dva mjesta u njoj, pa je li o tome raspravio s Fontanom i Gallerom?
To su bila pitanja Conteu, koji je ponovio da je Lombardija imala sva zakonska sredstva za djelovanje u potpunoj autonomiji. Mnoge talijanske regije autonomno su donosile odluke o zatvaranju pojedinih područja, a takve su odluke donosili i načelnici gradova. Prema zakonu iz 1978. i regije imaju ovlasti za proglašenje “crvenih zona”. Sve regije koje su smatrale da to trebaju učiniti to su i učinile, jedino je Lombardija govorila da čeka odluku Rima. U čak 116 mjesta na cijelom Apeninskom poluotoku bile su proglašene “crvene zone” bez konzultacije s vladom u Rimu. Ako je netko odgovoran za neproglašenje zatvorenima mjesta Alzano Lombardo i Nembro, onda je to regija Lombardija ili načelnici tih mjesta.
No, postavlja se i pitanje može li se suditi političarima zbog donošenja ili nedonošenja političkih odluka i posebno ako su one vezane za pandemije ili prirodne katastrofe. Eventualna odgovornost može biti na pojedincu za određenu odluku o, primjerice, nelegalnoj kupovini zaštitnih maski itd., ali ne o odluci koja je vezana za političke ovlasti. Političar mora voditi računa o svim zahtjevima i preporukama. Istina je da su neki znanstvenici upozoravali da treba zatvoriti određene zone, ali da je po njima i sada bi dio Italije bio zatvoren, jer je njihova dužnost da predlažu. Drugi, kao što su poduzetnici, pa i sindikati, govorili su da se ne smije zatvoriti cijela Lombardija, srce talijanskog gospodarstva. I te zahtjeve trebalo je uzeti u obzir.
Očajni avioprijevoznici
Posljedca globalne pandemije koronavirusa su i brojne sudske tužbe zbog oštrih mjera kojima su pojedinci i tvrtke diljem Europe počele obasipati sudove. Tako su zrakoplovne kompanije British Airways, easyJet i Ryanair već podnijele tužbu pred sudom u Londonu zbog vladinih kontroverznih mjera izolacije tražeći financijsku naknadu za gubitke. Ove tvrtke traže od suda i da ukine pravilo o 14-dnevnoj karanteni za putnike iz inozemstva zbog čega je broj međunarodnih putovanja drastično pao što predstavlja opasnost i za opstanak ovih zrakoplovnih tvrtki. Slična je situacija i u Njemačkoj.
Do sada su sudovi u ovoj zemlji zaprimili više od tisuću tužbenih zahtjeva. Cijeli je niz razloga za tužbu koji se odnose na pravila vezana uz obavezno nošenje maski, ograničenja kretanja i putovanja, ograničenje vjerskih službi, rada… Iako svaki od ovih zahtjeva prolazi provjeru opravdanosti, pokazuje se da većina tužbi ipak ima osnove, odnosno da će završiti sudskim procesom. Čak je klub zastupnika AfD-a podnio tužbu Ustavnom sudu Njemačke da se ukinu restrikcije uvedene zbog pandemije COVID-19, piše Večernji list.