Glavni HRT-ov meteorolog Zoran Vakula osvrnuo se u opširnoj analizi na ljeto koje je klimatološki već završilo, a kalendarski je na izmaku, a iznio je i prognozu za jesen i zimu. Vakula kaže kako bi mnoge mogao iznenaditi podatak da je i ovo ljeto klimatološki bilo iznadprosječno toplo, iako nije bilo ekstremno toplo kao većina ljeta u ovom desetljeću.
Što se tiče prognoze za jesen i zimu, Vakula ističe povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni (rujan – studeni) i zime (prosinac – veljača) biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša.
“Naravno, to ne znači da bi i svi tjedni u tim mjesecima bili topliji od prosjeka. Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga. Osim možda u siječnju, za koji trenutačne prognoze daju najmanju vjerojatnost pozitivnog odstupanja. (…) Trenutačno je vjerojatnije da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak. No, moguća su i veća odstupanja od te prognoze oborine, a valja spomenuti i kako u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana, što je također mnogima važno jer nije isto imamo li više dana s malim količinama oborine ili samo poneki dan s obilnijom kišom, koja može prouzročiti i bujične poplave”, napominje Vakula.
I 2020. iznadprosječno topla godina!?
Također ističe kako vrući dani, s temperaturom zraka od 30 stupnjeva i višom, ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu.
“S ili bez budućih vrućih dana i temperaturnih rekorda, na temelju prve dvije trećine ove godine i trenutačno najvjerojatnijih prognoza za sljedeće mjesece gotovo je sigurno da će i 2020. godina biti još jedna u sada već dugom nizu iznadprosječno toplih, ne samo na globalnom, nego i na lokalnom nivou. Srednja temperatura zraka prvih osam mjeseci u Dubrovniku je, primjerice, ‘samo’ 12. u nizu najviših, no već u Zagrebu sedma, Splitu četvrta, a u Rijeci čak treća najviša! Od početka siječnja do kraja kolovoza toplije je u Splitu bilo samo 2007. godine, te 2018., 2003., a u Rijeci samo 2007. i 2015. godine. Ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela godine od središta većih hrvatskih regija malo je viša od prosjeka samo u Zagrebu, a manjak u odnosu na uobičajene količine najizraženiji je u Gospiću i Kninu, te posebice u Splitu”, zaključio je Vakula.