Distribuciju i skladištenje svih cjepiva protiv koronavirusa u Hrvatskoj vodit će tvrtka Medoka. Upravo takav ugovor potpisao je u ime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ravnatelj Krunoslav Capak, a za Medoku direktor Ozren Žuković koji nam je potvrdio tu informaciju.
Žuković je naglasio da će se za točan plan skladištenja cjepiva, poglavito onog Pfizerovog koje zahtijeva vrlo nisku temperaturu od minus 70 Celzijevih stupnjeva, pričekati napuci proizvođača, a onda će o njima ovisiti treba li imati i dodatne “hladne” prostore za pohranu, za čiju uporabu dozvolu mora dati HALMED. Naime, Medoka je tvrtka koja inače distribuira cjepiva iz obveznog program cijepljenja u Hrvatskoj, no riječ je o cjepivima koja se čuvaju na temperaturi između 2 i 8 stupnjeva Celzijevih, što nije problem.
Inače, Capak je rekao da je nacrt plana cijepljenja protiv koronavirusa napravljen, ali da bi se on i finiširao, bit će potrebne dodatne informacije o uporabi za svako od tri cjepiva koje je zasad rezervirala Hrvatska. Najveću količinu trebala bi isporučiti AstraZeneca, 2,7 milijuna doza, a Pfizer milijun doza, piše Jutarnji.
Distribucija
Naime, nakon što su Pfizer i BioNTech objavili najoptimističniju vijest godine po kojoj njihovo biotehnološko cjepivo u kliničkim studijama može postići 90-postotnu zaštitu od koronavirusa, fokus je odmah preseljen na mogućnosti proizvodnje i distribucije – jer riječ je o vrlo specifičnoj tehnologiji – nakon što stigne registracija Američke agencije za hranu i lijekove te europskog regulatora EMA-e. Naime, da se ne bi uništio genetski materijal u tom cjepivu važno ga je čuvati na čak minus 70 stupnjeva, što traži vrlo koordiniranu akciju u distribuciji, ali i u organizaciji cijepljenja.
Cjepivo se mora čuvati u suhom ledu koji se miješa s nekim dugim supstancama kako bi se stvorila ledena kupka temperature minus 78 stupnjeva Celzijevih u spremnicima koji se ne smiju otvoriti češće od dva puta na dan i ne dulje od minute. Ističe se da za razliku od suparničkog proteinskog cjepiva Sanofija i Novavaxa, koje može biti u običnom hladnjaku nekoliko mjeseci, ovo Pfizerovo može izdržati samo 24 sata na temperaturi od minus 8 stupnjeva do plus 2, što bi mogao biti problem u organizaciji cijepljenja jer se “otvoreno” cjepivo može koristi vrlo kratko, a to bi značilo da bi se velik broj ljudi trebao cijepiti u nekoliko dana, što ne dopušta epidemiološka situacija.
Oni koji se dugo bave distribucijom lijekova kažu kako je moguće da će proizvođač imati češću dostavu cjepiva u manjoj količini ili će pak države morati organizirati cijepljenje u većem broju zdravstvenih ustanova pa i u ljekarnama.
Više centara
Zbog obveze niske temperature Pfizer i BioNTech morali su osmisliti više distributivnih centara u SAD-u i Europi iz kojih cjepivo može najkasnije u roku tri dana doći do krajnjeg korisnika. Za cjepivo su napravljeni posebni spremnici, poput onih koji se koriste u brodskom prijevozu, a svaki će sadržavati od 1000 do 5000 doza. Za distribuciju se planira korištenje zrakoplova koji bi trebali dovoziti cjepivo najbliže mjestima cijepljenja.
Primjerice, predviđeni su distributivni centri u nekoliko mjesta u SAD-u te u belgijskom Puursu, gdje se cjepivo već proizvodi, a iz Pfizera kažu da već imaju stotine tisuća doza “na lageru”. Drže da bi dnevno iz tih “baza” moglo krenuti i više od 20-ak kamiona prema zračnim lukama, odnosno da je moguće otpremiti 7,6 milijuna doza na dan.
1,3 milijarde doza
U međuvremenu, i Pfizer i BioNTech rade na gradnji ili kupuju postojeće proizvodne pogone pa je tako u rujnu kupljena i bivša Novartisova tvornica kako bi se maksimalno povećala proizvodnja. Također, BioNTech je sredinom rujna dogovorio kupnju biotehnološkog pogona u njemačkom Marburgu, potencijalno povećavajući godišnji kapacitet do 750 milijuna doza. Tako BioNTech planira proizvesti do 250 milijuna doza BNT162b2 u prvoj polovici 2021. godine, a zajedno s Pfizerom čak 1,3 milijarde doza u jednoj godini. I dok Europa vjeruje da skladištenje cjepiva ipak neće biti veći problem, iz Južne Amerike i Afrike stižu upozorenja da bi to moglo znatno smanjiti cijepljenje u tim područjima.
O tome kakve su mogućnosti za skladištenje Pfizerova cjepiva u Hrvatskoj s obzirom na specifičnosti koje se spominju, razgovarali smo s Jakovom Radoševićem iz veledrogerije Medika koja ima iskustva sa skladištenjem nekih lijekova koji zahtijevaju vrlo niske temperature.
– Nitko u sustavu zdravstva nema prostor u kojem se mogu čuvati lijekovi ili cjepiva na tako niskoj temperaturi. Imali smo dva lijeka kojima je bilo potrebno čuvanje na minus 80, a jedan na minus 128. Oni dolaze u posebnom spremniku u kojem je suhi led koji hlapi čim se ‘sarkofag’ otvori, a u potpunosti nestaje nakon tri dana. Takve se kutije mogu skladištiti u hladnoj komori na minus 20, ali je pitanje koliko dugo mogu biti neotvorene u tom prostoru pa treba vidjeti može li se suhi led nadopunjavati – objašnjava Radošević.
Posebni uvjeti
Dodaje da je u nekim slučajevima dovoljna nadopuna svaki mjesec, ali za neke je to potrebno svaka tri dana. Prema nekim informacijama kod Pfizerovog cjepiva takva bi nadopuna bila potrebna jedanput tjedno i ne više od tri puta, što znači da bi se moglo čuvati u hladnjači tri tjedna. Trenutačno ni jedna veledrogerija u Hrvatskoj pa ni Medoka nema takav prostor, ali bi mogle uskočiti neke druge tvrtke, poput Lidla, Konzuma, Lure sa svojim hladnjačama, piše Jutarnji.
Znalci ističu da i tu treba voditi brigu da se u njima ne pohranjuje, primjerice, voće, povrće ili meso odnosno sve što može kontaminirati cjepivo, nego samo konzervirana hrana. Dakako, za to treba dobiti dozvolu HALMED-a. S obzirom na to da su prve doze Pfizerova cjepiva najavljene za koji tjedan, uskoro će se znati i svi detalji o čuvanju i distribuciji te slamke spasa.
