Problem iseljavanja je već postao dugogodišnji problem u Hrvatskoj. Prema procjenama DZS-a od ulaska Hrvatske u EU iz zemlje se je iselilo oko 230.000 ljudi. Prema njemačkoj statistici, samo se u Njemačku 2016., 2017. i 2018. uselilo 152.000 hrvatskih građana.
Lani je iz zemlje u inozemstvo odselilo 40.148 hrvatskih građana, a doselilo je 37.726 ljudi. Kako raste broj iseljenih, raste i broj doseljenih, no velik je broj među useljenicima stranih radnika, a ne povratnika, naših iseljenika. Ipak, kako statistika pokazuje da je najviše doseljenih uz obalu, značajan je broj i onih koji su svoju adresu na kontinentu, unutar zemlje i izvan nje, zamijenili onom u gradu uz more.
Upravo je i broj doseljenog stanovništva više utjecao na procijenjeni rast stanovnika, koji smo nedavno analizirali na temelju DZS podataka, nego prirodni prirast, koje je podatke DZS ljetos objavio.
Novalja godinama brani godinama titulu najpoželjnijeg grada za život, s obzirom na veći broj doseljenih u odnosu na iseljene u odnosu na broj stanovnika. Migracijski saldo je 3 posto, slijedi Krk sa 2,8 posto, Poreč, 2,1 posto, isto kao i Vis, pa Nin 1,8 posto, Cres i Novigrad sa 1,7 posto, Supetar 1,4 posto, te na kraju dva grada s kontinenta – Donja Stubica i Sveta Nedelja s migracijskim saldom od 1,3 posto.
U deset gradova s najboljim migracijskim saldom iz inozemstva u odnosu na broj stanovnika uz vodeću Novalju sa 2,57 posto, nalaze se još gradovi Hrvatska Kostajnica sa 1,67 posto migracijskog salda, pa Krk 1,51 posto, Cres 1,49 posto, Buzet 1,45 posto, Poreč 1,43 posto, Vis 1,14 posto, Nin 1,02 posto, Makarska 0,93 posto te Dubrovnik s inozemnim migracijskim saldom u odnosu na broj stanovnika od 0,90 posto, piše Gradonačelnik.hr.
Po apsolutnim brojkama, najbolji ukupan migracijski saldo lani je imao Varaždin, koji je zamijenio s vodeće pozicije Dubrovnik. Više doseljenih u odnosu na iseljene bilo je 497 u Varaždinu, 452 u Zadru, 395 u Dubrovniku, 351 u Poreču, 312 u Samoboru, 262 u Puli, 228 u Svetoj Nedelji, 213 u Kaštelama, 170 u Krku i 153 više doseljenih stanovnika nego iseljenih u Solinu. Spomenimo i da prema pokazatelju inozemnog migracijskog salda predvodi Grad Split, u kojem je iz inozemstva došlo 443 više osoba, nego iz Grada iselilo te je taj broj i veći nego u Zagrebu.
Zadar je među vodećim gradovima po migracijskom saldu u apsolutnim brojevima. Naša nedavna analiza pokazala je da je Grad Zadar među vodećima po povećanju sredstava za predškolski odgoj. U tom Gradu Odlukom Gradonačelnika od rujna 2017. godine participacija roditelja za smještaj djece u vrtiće Grada Zadra iznosi 600,00 kn za prvo dijete u predškolskoj ustanovi, 300,00 kn za drugo dijete, dok je za treće i svako sljedeće dijete boravak u predškolskoj ustanovi besplatan. Za obitelji koje imaju četvero ili više djece osiguran je besplatan vrtić bez obzira koliko djece pohađa predškolsku ustanovu.
Početkom 2020. godine otvoren je novi područni objekt DV Radost, s dvije skupine vrtićkog uzrasta (Višnjik II). Oprema za područni objekt osigurana je iz projekta Mreža ZaDar – mreža inovativnih vrtića po mjeri djece i roditelja koji se financira iz ESF-a. Do konca 2020. planira se početak radova na rekonstrukciji PO Pčelica čime će se osigurati prostorni uvjeti za rad 8 odgojno-obrazovnih skupina, a u planu je i rekonstrukcija PO Višnjik.
Sa 22 vrtića drugih osnivača nastavljen je višegodišnji model sufinanciranje rada vrtića drugih osnivača kroz isplatu plaća odgojiteljicama, a dodatni doprinos unaprijeđenju i razvoju vrtića drugih osnivača, Grad Zadar daje kroz preuzimanje financiranja rada peteročlanog stručnog tima koji je pretpostavka za kvalitetniju provedbu programa predškolskog odgoja i obrazovanja.
Raste i broj školaraca, pa se i u tom području Grad trudi ići najbolje u susret.
Projekti započeti prije nekoliko godina i koji su u tijeku u osnovnoškolstvu u Gradu Zadru te se očekuje njihov skori dovršetak su gradnja Centra Mocire u kojem će se smjestiti OŠ Voštarnica. Dovršena je rekonstrukcija i dogradnja PŠ Ploča u iznosu od 3.500.000,00 kuna, te je u tijeku gradnja nove škole na Novom Bokanjcu. Nova škola imat će 8 razrednih odjeljenja, športsku dvoranu i moći će ju pohađati 500 učenika. Početkom rada škole rasteretit će se odvijanje nastave u OŠ Šimuna Kožičića Benje i OŠ Bartula Kašića s Područnom školom Bokanjac koja je organizirana u tri smjene. Izgradnju zajednički financiraju Grad Zadar i Zadarska nadbiskupija u iznosu oko 48 milijuna kuna.
Tu je i energetska obnova OŠ Smiljevac, vrijedna 5,5 milijuna kuna, a obnova zgrade kroz ovaj projekt omogućit će znatne uštede električne i toplinske energije te smanjenje emisije CO2 čime se bitno popravlja postojeća energetska slika objekta, a ujedno poboljšava ugoda boravka učenika u školi. U planu je uključivanje i ostalih osnovnih škola Grada Zadra u projekte energetske obnove, te je za više škola pripremljena i projektna dokumentacija.
Grad ima Centar izvrsnosti za matematiku, fiziku i informatiku. Niz je i EU projekata, koji je taj Grad uvrstio ove godine u finale našeg izbora šampiona EU fondova.