Tijekom konferencije za medije Nacionalnog stožera, Krunoslav Capak je govorio o aktualnoj epidemiološkoj situaciji.
– U odnosu na prije tjedan dana i dva tjedna danas imamo značajno niži trodnevni prosjek. Razlika po županijama u incidenciji na 100.000 stanovnika je velika. I dalje su na prvom mjestu Međimurska, Varaždinska i Krapinsko.zagorska županija, a najnižu incidenciju ima Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Požeško-slavonska županija. Ukupna stopa slučajeva 43.903 na milijun stanvnika, a veću stopu od nas imaju Slovenija, Češka, Belgija i Luksemburg, rekao je Capak.
Ministar Beroš se osvrnuo na velik broj preminulih.
– U KB Dubrava je preminulo 24 bolesnika od čega su njih 8 bili na respiratoru. U KBC Split njih 10, troje na respiratoru, u KBC Osijek njih 8 od kojih 5 na respiratoru, u Sisku sedmoro, u Varaždinu 6, u Čakovcu i Koprivnici 5, u Ogulinu 3, u Zaboku 3, u Zadru troje, i u Vinkovcima troje… Htio bih naglasiti za Dubravu: smrtnost na respiratoru je 68%. Međutim, 65 od preminulih na respiratoru imali su više kroničnih bolesti. Stopa smrtnosti bolesnika bez komorbiditeta koji su bili na respiratoru je 16 posto. Ti brojevi ukazuju na uzrok smrti. Kliničari smatraju da je broj preminulih posljedica velikog broja zaraženih. Smanjenjene broja zaraženih trebalo bi se isto preslikati i na broj umrlih. Možemo očekivati u iduća tri tjedna smanjivanje broja preminulih, rekao je Beroš.
Prof. Markotić je upozorila na rizične faktore.
– Jedan dio ljudi dolazi kad je bolest već dosta razvijena, što nije toliko problematično za one koji nemaju rizične faktore. Bolesnici koji se jave između 7. i 10. dana bolesti pa je važno da upozorimo koji su rizični faktori. Sa starijom dobi raste i rizik. Osobe sa karcinomima, kroničnim bubrežnim bolestima, srčanim zatajenjem i drugim srčanim bolestima… Važno je upozoriti i ljude koji imaju bolesti koji utječu na imunološki sustav. Tu su i kemoterapija, trudnoća, pušenje, kronične bolesti pluća, kronični bronhitis, a često viđamo među težim bolesnicima prekomjernu tjelesnu težinu. To je u cijelom svijetu a i kod nas doista pokazana kao jedan od važnih rizičnih faktora, posebno ako je indeks tjelesne mase preko 30 pa raste opasnost od teškog oblika bolesti. Od 30 do 50 posto rizika je kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Kod takvih je na neki način cijeli niz drugih elemenata poremećen: imaju veću sklonost za zgrušavanje krvi, sve je više bolesnika sa trombozom, plućnom embolijom i sl. Dodatno zbog prekomjerne teđine postoji na razini imunološkog sustava jedna tiha razina pojave kronične upale koje također nepovoljno djeluju na razvoj bolesti. Dijelom je poznato, kao i kod gripe, da jedan dio imunološkog odgovora T-limfocita koje su jako važne, nisu u stanju onoliko adekvatno odgovoriti kao što je to kod osoba koje nemaju prekomjernu tjelesnu težinu.Tu je još i dijabetes i hipertenzija pa upozoravamo sve koji imaju rizične faktore, da nakon što im se dokaže covid budu u vezi sa svojim liječnicima i ako dođe do pogoršanja da se čim prije jave liječniku ili u institucije koje liječe covid bolesnike, poručila je Markotić.