Zašto smo naručili najviše AstraZenecinog cjepiva, pitali su novinari članove Stožera na konferenciji za medije.
“Europska komisija išla je u pregovore sa šest plus jednim proizvođačem. Prvi ponuđeni ugovor je bio od AstraZenece, a tada se tvrdilo i da će prvo biti registrirano to oksfordsko cjepivo. Kad je ugovor došao, vidjeli smo da je cijena povoljna, i naručili smo dovoljno da pokrijemo najrizičnije skupine. Tražili smo 3,8 milijuna doza, ali EK je radila raspored prema broju stanovnika, i po tome smo dobili 2,7 milijuna doza. Dodao bih da je oksfordsko cjepivo pred registracijom, predali su zahtjev i imaju namjeru predati sve odgovore na pitanja članova Komisije. Najvjerojatniji datum registracije cjepiva je 19. siječnja. Učinkovitost je 62 do 92 posto. Učinkovitost raste s drugom dozom. Testiranje na 40 tisuća osoba, učinkovitost protiv teških oblika bolesti je 100 posto”, rekao je Capak.
Postoji li podatak koliko se građana javilo obiteljski liječnicima sa željom da se cijepe, pitali su novinari.
“Ne znam ukupan broj. Jučer smo doznali da to ovisi od liječnika do liječnika. Bitno je da interes raste, i mislim da će s novim prilikama za komunikaciju broj biti puno veći nego što je sada”, kaže Krunoslav Capak.
Koliko doza cjepiva propadne zbog rasapa, pitali su novinari.
“Mi smo pažljivo planirali cijepljenje, tako da rasapa nema. Pfizer je deklarirao pet doza u bočici, a mi smo navlačili šest, neki i sedam. Nakon što smo vidjeli da je to pravilo, tražili smo objašnjenje od Pfizera, kao i neki iz drugih zemalja. Pfizer je nakon toga deklarirao šest doza u jednoj viali koje će se sad tako plaćati. Izvještaja s terena o raspu nema. Ako se ne može doći do pripadnika rizičnih skupina, otvorenim cjepivom se prema našim instrukcijama cjepi bilo koga”, kazao je Capak.
Dr. Vera Katalinić-Janković je dodala kako je razlika u dozama posljedica toga što su neke zemlje imale preciznije šprice.
Capak je kazao da je u HZJZ-u do sada napravljeno petstotinjak testova za gripu, i nisu pronašli ni jedan slučaj. Šefica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, Alemka Markotić, kazala je da je ista situacija i u toj Klinici.
Markotić je rekla da u Hrvatskoj još nema prisutnosti novog, mutiranog soja koronavirusa odgovornog za brže širenje zaraze:
“Kod nas nije zabilježen nijedan novi soj”, rekla je, dodavši da se priprema veliko istraživanje na razinu EU kako bi se otkrilo koliko su se mutirani sojevi proširili.
“Vode se ozbiljni razgovori na razini EU-a, napravit će se platforma i krenut će sekvenciranje pozitivnih slučajeva. To je molekularna epidemiologija. S ovim virusom je situacija uvijek drugačija”, kazala je.