Trgovine hranom uzele izgubljeni promet ugostitelja

Posljednje zatvaranje kafića i restorana preusmjerilo je potrošnju u trgovine hranom i pićima kojima je promet u prosincu porastao za 860 milijuna kuna u odnosu na prosinac 2019. godine!

Trgovina na malo u nespecijaliziranoj prodaji hrane, pića i duhana prošli je mjesec ostvarila 4,4 milijarde kuna prometa, za razliku od prosinca 2019. godine kada je taj promet bio 3,6 milijardi kuna. Hrana i piće koji bi se inače pojeli i popili u kafićima i restoranima, konzumirani su kod kuće. U istom su mjesecu kafići i restorani zabilježili promet manji za 840 milijuna kuna.

Pala prodaja automobila i odjeće

Zahvaljujući toj preraspodjeli potrošnje, aktualno zatvaranje lokala ne bi se trebalo bitnije odraziti na punjenje državnog proračuna, pa se očekuje da će se naplaćeni PDV slijevati u proračun gotovo uobičajenom dinamikom. Nisu, međutim, svi trgovci bili u plusu.

Zbirni podaci Porezne uprave pokazuju da je mjesečna vrijednost prosinačke potrošnje u trgovini na malo smanjena 200 milijuna kuna, s preklanjskih devet milijardi na 8,8 milijardi kuna! Unutar trgovačke struke najviše su profitirali dućani s hranom i kućnim potrepštinama, pala je prodaja automobila, a ljudi se nisu trgali ni za krpicama te ostalom robom koja se nudi po šoping-centrima iako su oni slobodno radili.

U prvih jedanaest mjeseci promet u trgovini na malo u prosjeku je pao za oko šest posto. Restorani i kafići su dosta vom i tzv. narudžbama za van u prosincu ostvarili oko 200 milijuna kuna prometa, što je pet puta manje u odnosu na promet u prosincu 2019.!

Siječanj će za ugostiteljsku branšu ostati siromašan i škrt jer se Vlada zbog straha od mogućeg širenja epidemije odlučila na produljenje dosadašnjih restrikcija do kraja siječnja. Slične mjere, ako ne i puno strože, uvele su i brojne druge europske zemlje. Potres je na neko vrijeme odvukao pažnju javnosti i poduzetničkih krugova sa zabrana rada, no posljednjih dana ponovo se javljaju zahtjevi da se dopusti otvaranje lokala, terasa i slično, piše Večernji list.

Prije nego što se dogodio novi potres, Vlada je odlučila da će se korištenje potpora za zatvorene tvrtke produljiti na siječanj i veljaču, pa je lako moguće da zatvaranje neće biti završeno u siječnju već će se produljiti i na dio veljače ili pak na cijelu veljaču. Na hitno sazvanoj sjednici Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje jučer je pravo na korištenje potpora za očuvanje zaposlenosti prošireno i na tvrtke koje posluju na područjima koja su pogođena potresom. Sve tvrtke iz Sisačko-moslavačke županije i okolnih mjesta koje ne rade, bilo zbog nemogućnosti dolaska radnika na posao ili imovinske štete, mogu zatražiti 4000 kuna potpore po zaposlenom. Jednako tako, potpore za kraći rad, koje uglavnom koriste poduzeća iz prerađivačke industrije, produljene su na cijelu 2021. godinu.

Manje ljudi i kod frizera

Premda se svi nadaju da će cijepljenje stanovništva zaustaviti širenje zaraze, te da će glavni udar završiti do sredine ove godine, dobar dio ove godine proteći će u znaku epidemije. Obuzda li se širenje virusa do ljeta, glavna bi turistička sezona mogla biti spašena, a s njom i brojni mali poduzetnici iz uslužnog sektora. Inače, epidemija je lani domaćim poduzetnicima koji su u sustavu fiskalizacije izbila iz ruku oko 30 milijardi kuna godišnjeg prihoda, i to većim dijelom zbog smanjene turističke potrošnje i ograničenja.

Manje je trošilo i domaće stanovništvo, počev od kupnje automobila, namještaja i odjeće pa do odlazaka frizeru. Prema podacima iz fiskalnih veza, frizerski su saloni tijekom prosinca ostvarili 73 milijuna kuna prometa, za četvrtinu manje nego u istom razdoblju prošle godine. Slično je bilo i u kozmetičkim salonima i ostalim uslužnim djelatnostima, a zanimljivo je da pad prometa bilježi i građevinski sektor koji je u sustavu fiskalizacije, iako svi drugi fizički pokazatelji sugeriraju da su građevinari imali više posla nego 2019. godine!

Uz turizam i ugostiteljstvo kojima je pandemija koronavirusa prepolovila prihode, jednako loš rezultat imali su i djelatnici u sektoru prijevoza i skladištenja kojima je, primjerice, promet u prosincu pao s 211 milijuna, koliki je bio godinu prije, na samo 104 milijuna kuna, piše Večernji list.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...