Znanstvenici istraživali pun Mjesec i san: Zaspemo 30 minuta kasnije i spava se kraće, no ne znaju baš zašto je tako

Nova studija ukazuje na mogućnost da bi pun mjesec mogao utjecati na spavanje, ali ne daje dovoljno pojašnjenja, upozorava dr. Marin Karuza, pročelnik Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

U dane uoči punog mjeseca ljudi kasnije odlaze u krevet i kraće spavaju, pokazala je studija koja je proteklog tjedna objavljena u časopisu Science Advances, koju potpisuju stručnjaci Odsjeka za biologiju na Sveučilištu u Seattleu.

Čini se da napokon imamo potvrdu za to da postoje ‘oni dani u mjesecu’ kad se ne uspijemo naspavati te nerijetko i tijekom cijelog dana osjećamo da nam nedostaje sna i energije za svakodnevne obaveze, no nije do kraja jasno što bi mogao biti ključni uzrok tome.

Naime, istraživači su pratili 98 ljudi iz tri različite autohtone zajednice Toba, poznatih i kao narodi Qom, tako što su ih opremili malim monitorom na zapešću preko kojeg su pratili njihov raspored spavanja tijekom jednog do dva lunarna ciklusa.

Ispitanici su u noći prije punog Mjeseca u prosjeku odlazili na spavanje oko 30 minuta kasnije i spavali čak 50 minuta kraće nego inače, izvijestio je koautor studije Horacio de la Iglesia, profesor na Sveučilištu Washington.

Jedna od pretpostavki istraživača o tome zašto je to tako bila je da je svjetlost s Mjeseca u noćima koje prethode noći punog mjeseca izrazito jaka, pa se tada aktivira prirodna čovjekova prirodna želja da to vrijeme iskoristi za aktivnosti na otvorenom, poput lova ili ribolova, ili za sudjelovanje u društvenim interakcijama s drugim skupinama, kaže koautor studije Leandro Casiraghi, s istog Sveučilišta. Riječ je, naravno, o potrebi koja je bila izraženija ranije, u vrijeme kada nismo imali struju, kad su ljudi morali koristiti prirodno svjetlo.

Da bi provjerili je li to baš tako, istraživači su ispitanike podijelili tako da jedan dio njih nije imao pristup strujii, drugi su je mogli koristiti ograničeno, a trećima je bila potpuno dostupna.

Pokazalo se da bez obzira na to u kojoj su mjeri ispitanici mogli koristiti upaljena svjetla, postoji snažan obrazac koji je pokazivao da su svi uoči noći punog mjeseca zaspali kasnije i spavali kraće. Pokazalo se i da ispitanici koji žive u urbanoj zajednici, odlaze spavati kasnije i spavaju kraće od sudionika istraživanja koji žive u ruralnim zajednicama.

Naime, nakon što su prikupili podatke o spavanju ispitanika iz zajednica Toba/Qom, istraživači su usporedili njihove rezultate s podacima o spavanju prikupljenim od 464 studenta u Seattleu, koji su prikupljeni za drugo istraživanje, te pronašli isti obrazac spavanja.

Problem sa spavanjem postoji, no ne znamo zašto

–  Istraživanje je vrlo zanimljivo i dobro napravljeno. Postavlja se pitanje broja sudionika, koji je bio prilično ograničen, s obzirom da je bilo oko 30 pojedinaca po grupi. No zaključak koji se može donijeti iz objavljenog rada jest da Mjesečeve mijene zaista utječu na ritam spavanja kod ljudi – komentira prof. dr. sc. Marin Karuza, pročelnik Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci te dodaje da tako konačno imamo potvrdu za tvrdnju da netko nije dobro spavao zato što je bio pun Mjesec. No, prof. Karuza ukazuje na to da je studija pokazala da na san ne utječe svjetlost (jer su kraće spavali i oni koji su imali struju i umjetno svjetlo). Dakle, na san mora utjecati nešto drugo.

– To je zapravo i ključni korak za potpuno prihvaćanje rezultata studije. Naime, konzervativna hipoteza o svjetlosnom utjecaju zapravo nije potvrđena, budući se uzorak ponavljao i u urbanim područjima s velikim razinama umjetnog osvjetljenja. A to da su noći s punim mjesecom svjetlije, pa se očekuje da će ljudi kraće spavati, je uz gravitacijski utjecaj jedina stvar koja bi mogla utjecati na spavanje – kaže ovaj stručnjak.

Osim toga, rezultati istraživanja ukazali su na promjenu spavanja ljudi u periodu od 15-ak dana, što je dulje od trajanja punog Mjeseca, pa to opet sugerira da svjetlost nije jedina koja utječe na san, pojašnjava Karuza. No, druga istraživanja ukazuju da Mjesec također ima utjecaj i na ponašanje, pa i reprodukcijske cikluse živog svijeta, dodaje.

Znanstvenici kao glavni dokaz da Mjesec utječe na funkcioniranje ljudskog tijela ukazuju na ženski menstrualni ciklus, koji traje oko 28 dana, dok ciklus Mjesečeve mijene traje 29,5 dana. To je vrijeme koje je Mjesecu potrebno da obiđe Zemlju i nađe se u točki iz koje je krenuo. Jedino se kod žena reproduktivne dobi primjećuje ta usklađenost, dok ostali sisavci imaju sezonski raspored spavanja i hiberniraju mjesecima.

No, postoje i istraživanja koja ukazuju na to da se i hormonalni ciklus kod žena usklađuje s mjesečevim mijenama. Jedan od rezultata tih istraživanja ukazuje na mogućnost da većina žena mjesečnicu dobije između 11 i 9 dana prije Punog mjeseca, kad je ženin libido najveći, dok se smatra da su  žene najplodnije tijekom mladog Mjeseca, kad je nebo najtamnije. Iako ne postoji dovoljno istraživanja da bi se ovo dokazalo, ljudi su od davnina vjerovali da Mjesec ima utjecaj na plodnost. Tako su se poštivala i pravila vezana uz to kada se sade ili beru biljke, opet vezano uz Mjesečev ciklus.

No znanstvenici ukazuju i da druge prirodne pojave utječu na san, ne samo svjetlo punog Mjeseca. Već su utvrdili da Mjesec uzrokuje plime i oseke mora, koje mogu djelovati na tekućine u tijelu čovjeka, pa se smatra da se neki procesi u tijelu mogu povezati upravo s tim. No, teško je reći može li to zaista biti povezano s ritmom spavanja.

– Naravno, članke i zaključke treba uzeti s rezervom, budući na to da još nije potvrđen mehanizam kojim nebeska tijela utječu na naše ponašanje, što zapravo nije ni čudno. Naime, 95 posto Svemira sastoji se od nama nepoznatih komponenti koje zovemo ‘tamna tvar’ i ‘tamna energija’, a koje su nam potrebne da bismo objasnili do sada opažene učinke i mjerenja, od gravitacijskih djelovanja do ubrzanog širenja Svemira – ističe sugovornik.

I dok profesor Horacio de la Iglesia ljudima koji imaju problema sa spavanjem, preporučuje izbjegavanje jakih svjetala i svjetla sa zaslona računala ili mobitela tijekom večernjih sati, te proaktivni pristup prije punog mjeseca, kad ‘većina ljudi predisponira tome da ima odgođen početak spavanja i kraći san’, biolozi koji nisu bili vezani uz studiju, već su im samo dostupni rezultati, upozoravaju kako se ne smiju zanemariti biologija ljudi te društveni obrasci zajednice, koji također mogu utjecati na u ciklus spavanja.

– Ritmom spavanja kod ljudi upravlja naš cirkadijalni ritam, unutarnji sat koji regulira san tijekom otprilike 24 sata, no neki ljudi mogli bi imati duže ‘unutarnje satove’, što može utjecati na rezultate – upozorava dr. Vsevolod Polotsky, voditelj Odjela istraživanja spavanja i profesor na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins.

Dodao je kako socijalni kalendari također mogu utjecati na raspored spavanja, poput kasnijeg odlaska u krevet, ili duljeg spavanja vikendom. Ukratko, ako ste navikli tulumariti subotom, veća je vjerojatnost da ćete kasnije ići u krevet svake subote, bez obzira na to jeste li izašli i bez obzira na to poklapa li se ta subota s punim Mjesecom, kao što je veća vjerojatnost da ćete u nedjelju – spavati dulje.

Što kažu nekadašnja vjerovanja

Kako god bilo, ovo nam istraživanje ipak pomaže da se odmaknemo od narodnih vjerovanja da prirodne pojave imaju ogromno značenje. Tako se nekada vjerovalo da pogled na pun Mjesec može čovjeka pretvoriti u vukodlaka, učiniti da skrene s uma, ili doživi dramatičnu promjenu u raspoloženju i ponašanju. I povećana sklonost alkoholu, ili samoubojstvima, nekad se povezivala s noćima punog Mjeseca, dok su se faze Mlađaka povezivale s umirenjem čovjekovih emocija i općenito smirenijim reakcijama.

Da su se ljudi vrlo rano bavili mogućim utjecajem Mjeseca na čovjeka govori i to da je još Hipokrat u Staroj Grčkoj preporučio da se operacije i drugi medicinski zahvati ne rade u dane kad Mjesec nije u pravom sazviježđu, jer ‘loše energije mogu utjecati i na bolesnika, ali i na liječnika’.

Postojao je i romantični pogled na Mjesec, pa se nekada vjerovalo da u noći Mladog mjeseca treba zamisliti želju, te da će se ona sigurno ostvariti u razdoblju tijekom punog Mjesečevog ciklusa.

Kako nastaju mjesečeve mijene

Kad govorimo o fazama u ciklusu Mjeseca, to su:

Mlađak:  kada Mjesec izgleda kao tanki srp. Vjeruje se da je njegova energija vrlo jaka i da se tijelo tada puni energijom te da je to dobro vrijeme za fizičke aktivnosti. U ovoj fazi možete započeti sve vrste čišćenja, od detoksikacije organizma, do izbacivanja nepotrebne odjeće iz ormara.

Polumjesec: Je faza svijetli lijeva strana Mjeseca kad ga gledamo sa Zemlje i predstavlja vrijeme smirivanja. Pretpostavlja se da organizam u ovoj fazi bolje iskorištava vitamine i minerale, da bi i lijekovi mogli imati bolje djelovanje pa je to vrijeme kad možete započeti takvu vrstu terapija.

Puni mjesec ili Uštapa: Emocije postaju snažnije, stvari vidimo jasnije i spremniji smo za ostvarivanje ciljeva. Tada se treba kloniti naglih i nepromišljenih reakcija.

Polumjesec: Kada se vidi druga strana mjeseca mogao bi biti dobar za početak dijete, ili malu unutarnju inventuru i odbacivanje stavova ili ogorčenosti. Smatra se, također, da je to dobro vrijeme za prakticiranje meditacije ili nekog antistresnog programa, pišu 24 sata.