O eventualnom popuštanju mjera na današnjoj konferenciji za medije Nacionalnog stožera govorio je ministar zdravstva Vili Beroš.
– Naglasio bih da je zdravlje daleko iznad svih ostalih naših potreba jer bez njega sve ostalo pada u vodu. Razumljiva je težnja svih nas za čim raniji povratak starom načinu života. Ne smijemo biti nestrpljivi i napraviti krivi potez. Svi svjedočimo tome što određene okolnosti mogu napraviti u kratkom periodu kada je riječ o porastu novozaraženih u nekim državama. Promišljeno i bez žurbe. Kada je riječ o izazvoima, oni su naša realnost. Nove varijante virusa, poteškoće s cijepljenjem, to dodatno komplicira situaciju, ali imamo mjere i osobnu odgovornost. To su dva elementa najvažnija u borbi protiv ove epidemije. Kolektivnom odgovornošću možemo je pobijediti. Kada govorimo o mjerama, treba naglasiti da smo među liberalnijim zemljama u Europi. 17 zemalja ima određenu vrstu policijskog sata, 20 zemalja lockdown, u pojedini zemljama EU ne možete posjećivati trgovine, ne može se biti na cestama gradova nakon nekog vremena, ne možete se voziti javnim prijevozom. Sve to u RH nije tako. Mjesta za popuštanje nema, moramo i dalje biti oprezni. Nema policijskog sata, nema lockdowna, nema obaveze nošenja maski na cestama i otvorenim prostorima, rade sve neesencijalne čak trgovine, uslužne djelatnosti osim ugostiteljskih, kina, kazališta, galerije i muzeji. Ako gledamo kulturne djelatnosti i teretane one su zatvorene u preko 20 zemalja EU, ako gledamo ugostitelje u 24 zemlje EU su zatvoreni. To ukazuje na opseg naših mjera. Iznijet ću šturi podatak, case fatality rate, na 45 slučajeva bolesti jedan naš sugrađanin nas napusti. Ako smanjujemo broj novozaraženih za 45, kroz kratki vremenski period ćemo spasiti jedan život. To čine mjere – kazao je Beroš.
Ministar Davor Božinović komentirao je prosvjed poduzetnika na glavnom zagrebačkom trgu.
– Sve poruke koje ste čuli uvodno i od profesorice Markotić i od ministra Beroša i od kolege Capaka su zapravo poruka. Ovaj Stožer je osnovan kako bi određivanjem izbalansiranih mjera ispunio onaj glavni cilj u najvećoj mogućoj mjeri, a to je zaštita zdravlja i života ljudi. Godinu dana komuniciramo s ove pozornice Stožera o tome koliko je virus opasan. U tih godinu dana svi smo pametniji, znamo kako je to krenulo, kako smo reagirali na početku, kako su druge mjere reagirale. Ono što je kazao i ministar Beroš, vi vidite da smo u svakom trenutku, pogotovo nakon proljeća, pokušavali da taj balans bude održiv u smislu očuvanja esencijalnih za svaku državu i društvo ekonomskih aktivnosti, ali i onih drugih. Sjećate se, nije bilo davno, prije par mjeseci da smo bili u situaciji i razgovarali s predstavnicima ugostitelja u nekoliko navrata kakve mjere da se poduzmu u ugostiteljskim objektima. Preventivno smo razgovarali, pratili ste naše sastanke, vidjeli smo nažalost, iako smo znali i tada da nije lako provesti epidemiološke mjere u ugostiteljskim objektima, da ih se provodilo onako kako je referentni centar za epidemiologiju odredio možda ne bismo došli u ovu situaciju. Tada su nam brojevi počeli rasti. Tada je jedna od glavnih poruka i od strane vas i medija bila da zapravo trebamo ići u zatvaranje tih objekata, javno mijenje se u tom trenutku okrenulo na tu stranu. Mi smo pokušavali vidjeti hoće li se mjere koje su određene provoditi, međutim rezultati su bili takvi da to nije bio slučaj, nažalost i ti objekti su zatvoreni prije dva mjeseca. Od tada, ja bih kazao uz disciplinirano ponašanje sugrađana, ali i zbog provedbe mjera koje su određene, su nam brojevi počeli padati. Oni već šest tjedana padaju, ali nisu došli na razinu koja je zanemariva. Vidio sam ovih dana brojne izjave da je bilo obećano da će se nešto otvoriti, ne znam tko je to obećao. Govorili smo da svaki dan pratimo epidemiološku situaciju i da ćemo ovisno o trendovima, uključujući i negativne efekte vezane za pojavu novih varijanti, ima tu loših vijesti, ima u posljednje vrijeme i nekih koje su malo optimističnije, ali znamo da se preko noći promijenila epidemiološka situacija u nekim zemljama. Irska je od najbolje postala najgora. Vidite što se događa u Portugalu. Veće zemlje koje imaju kapaciteta EU šalju im pomoć u zdravstvenom osoblju i hitnoj medicini. Stvari se mogu vrlo brzo promijeniti. Donijeli smo odluku o popuštanju. Nama djeca idu u školu, u susjednoj Sloveniji se prosvjeduje što djeca ne idu u školu. Kolega Beroš je naveo još niz takvih primjera. Ljudi se pozivaju i predstavljaju, pogotovo u ovom prosvjedu, kao predstavnici poduzetnika koji su nezadovoljni, svih poduzetnika. U RH je registrirano 215 tisuća poduzetnika, a zatvorenih je otprilike 18 tisuća, što znači da je najveći dio poduzetništva otvoren. Austrija je donijela mjeru popuštanja da se može ići kod frizera ali s negativnim PCR nalazom. Činimo sve kako bi otvorili što više toga uz minimalan rizik. Rekli smo prije 15.2., tada bi trebao ići novi set mjera, da ćemo o svemu promišljati kao i do sada. Meni je nerealna situacija da RH koja ima najliberalnije epidemiološke mjere u EU je u poziciji da zbog toga trpimo kritike koje nisu opravdane. Mi ovdje donosimo odluke za cijelu zemlju, sve uzimamo u obzir. Jasno nam je da onima kojima su djelatnosti zatvorene da su u teškoj situaciji. Ali iza odluka Stožera je struka i ona se može komparativno provjeriti s drugim zemljama. Dok su naši ugostiteljski objekti radili u 10. i djelu 11. mjeseca u Europi je sve bilo zatvoreno. Imate situaciju da ljudi nakon 22 sata ne mogu biti na ulici. Mi smo rekli od početka, Vlada neće proglašavati totalni lockdown i neće uvoditi policijski sat – kazao je Božinović.
– Realno, u 11. mjesecu je bolnički sustav bio pred velikim opterećenjem, a o tome najbolje može govoriti onaj tko je bio na prvoj crti, tko je i danas na njoj, a to je profesorica Markotić – kazao je Božinović.
– Slušajući zadnjih dana sve te priče o brojkama i u skladu onime što je rekao ministar Beroš i ministar Božinović, išla sam pogledati kako je to bilo u 10. mjesecu kad smo zadnji put imali ovakve brojke. Ako uzmemo da je 26.10. bio datum kad smo imali brojku ispod 1000, a onda su rasle te brojke. 26.10. smo imali 828 novih slučajeva. Današnja brojka nije mala. To je 730 novooboljelih. Što to znači? Znači da će vjerojatno 73 od tih završiti u bolnici s težim oblikom bolesti, a to znači da će barem 7 do 10 njih završiti na respiratoru i s visokom mogućnošću smrtnog ishoda. Samo u jednom danu, to je za RH puno. 65 bolesnika je 26.10. bilo na respiratoru, preminulo ih je 15, tada je bila i jedna 17-godišnjakinja preminula. Ne umiru samo stari i bolesni, a rekli smo da je svačiji život vrijedan. Ono što se pisalo tog dana je da je 5 dana zaredom RH bilježila rekordne brojke dnevnih slučajeva i cijeli tjedan rušimo rekorde u broju zaraženih. U Areni je postavljeno prvih 400 kreveta, počela je mobilizacija studenata, umirovljenih liječnika, a pisalo se u medijima da su bolnice na rubu snaga, a imale su 825 hospitaliziranih covid bolesnika, 400 manje nego danas. Sve češće se u svim medijima i brojnim komentatorima prizivao se lockdown, stroge mjere, maske su postale obavezne na otvorenom, jedan kolega je govorio o vrhuncu drugog vala zaraze, a on je bio pet tjedana kasnije. U EU, Belgija je morala odgoditi sve bolničke zahvate koji nisu nužni, Nizozemska je bilježila rekordne brojeve, a EU je taj dan zabilježila rekordan broj infekcija, a na dan 24. siječnja taj je broj skoro pa isti. U zimsko razdoblje epidemija i dalje bukti u Europi istom snagom kao što je to bilo prije tri mjeseca. Šest dana prije toga je Slovenija uvela policijski sat i još uvijek se bori s dosta lošom situacijom. Te brojeve smo doživljavali nešto što je blizu apokalipse, a danas ih pokušavamo relativizirati i tražimo da se smanje mjere. Nisu bitni samo brojevi. Sad smo u silaznoj fazi što je dobro, ali ne znači da će tako ostati. Primjeri su nam neke zemlje koje su imale dobru situaciju, pa onda jako lošu. Puno je bolesnih i u RH iako smo među najboljima i još uvijek je puno bolesnih u Europi. Kretanje nije zaustavljeno potpuno, mogu doći ljudi iz različitih dijelova Europe i donijeti mutirane varijante virusa koje mogu izazvati brzo širenje infekcije. Važno je da shvatimo da pred sobom imamo mjesec dana hladnih dana koje pogoduju širenju kapljičnih infekcija i da moramo biti iznimno oprezni – kazala je Markotić.