Iako je proljeće stiglo, mnogi još nisu osjetili njegove blagodati. Štoviše, vrijeme i temperature su trenutačno sličnije onima tijekom zimskih mjeseci.
Kakvo nas vrijeme očekuje u iduća tri mjeseca i hoćemo li uskoro imati proljeće kakvo mnogi priželjkuju, otkrio je za Večernji list HRT-ov meteorolog Zoran Vakula.
– Nakon što nas je veljača razmazila s razdobljima proljetne topline i njoj smo imali svojevrsne proljeće u zimi, prošli tjedan, pa još evo i početkom ovoga imamo zimski ugođaj u proljeću. Ni prvi, ni vjerojatno posljednji put…. Nakon jednog od hladnijih razdoblja sredine ožujka, ponegdje na Jadranu čak i među desetak najhladnijih u znanoj povijesti mjerenja, u ovome tjednu – ponegdje već od srijede, te osobito od petka – slijedi zatopljenje pa će svi željni temperature više od 15 °C ponovno doći na svoje – kazao nam je Vakula.
Iako će srednja temperatura zraka u idućim mjesecima biti oko višegodišnjeg prosjeka, vjerojatnije čak i viša od njega, to ne znači da povremeno nećemo imati i hladnijih razdoblja.
– Dapače. valja ih očekivati. No takva se razdoblja ne mogu pouzdano dugoročno prognozirati. Stoga za moguće mrazove preporučujem pratiti kratkoročnije prognoze. Uostalom, zato i na HRT-u svakodnevno u emisiji “Vrijeme” uoči “Dnevnika” u 19 sati – i u HRT METEO aplikaciji za pametne mobilne telefone – stavljamo samo prognozu za tjedan dana unaprijed. I to ne po mjestima, nego po područjima, jer “mjesne” prognoze više dana unaprijed nisu dovoljno pouzdane i korisnik može doći u zabludu i lažnu sigurnost – kaže naš poznati meteorolog.
Pitali smo ga i hoće li proljeće biti kišovito ili pak suho.
– Nema povećane vjerojatnosti za znatnije pozitivno odstupanje od prosječne količine oborine, ni sezonske, ni mjesečne. A ni za negativno odstupanje. Mogli bismo zaključiti kako je razmjerno mala vjerojatnost i viška i manjka oborine u odnosu na višegodišnje srednje mjesečne i sezonske vrijednosti – kaže Vakula.
A što je s poplavama?
– To istodobno ne znači da ponegdje nisu moguće poplave. Ne jednom smo imali situacije da kod lokalno obilnih pljuskova – velike količine oborine u kratkom vremenskom razdoblju dolazi do poplavljivanja pojedinim područja. Na žalost, ni to nije moguće pouzdano dugoročno prognozirati, iako bi mnogi željeli – odgovara.
Zbog hladnijeg vremena mnogi se žale da je proljeće ‘zakasnilo’, no Vakula podsjeća da smo već imali proljeće u veljači.
– Zašto ne razmišljati da smo proljeće imali već u veljači i da je ono počelo i prije njegovog ne samo “klimatološkog” početka – 1. ožujka – nego i astronomskog – ove godine 20. ožujka?! Razdoblje topline u nekim je dijelovima RH tijekom veljače bilo rekordno za to doba godine. Kada završi ožujak i krenu analize, vjerojatno će u povijesti mjerenja, prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, u većini Hrvatske biti ožujak biti prosječan, i razmjerno brzo će mnogi zaboraviti da smo imali i toplija razdoblja na njegovom početku i kraju te ga pamtiti po hladnoći sredinom mjeseca… – kaže Vakula.
U razdoblju od travnja do lipnja temperature zraka uglavnom će biti prosječne.
– Većinom čak i više od nje – i sezonske, i svakog od mjeseca. Pritom se ne smije zaboraviti kako je riječ o srednjoj temperaturi za dulje razdoblje, unutar kojega će biti kojekakvih odstupanja. Ta se odstupanja ne mogu pouzdano prognozirati ni 2 – 3 tjedna unaprijed, a posebice ne više mjeseci unaprijed – dodaje Vakula i ističe kako je izazovno dugoročno prognozirati vrijeme.
– Dugoročna prognoza “izazovan” je postupak, posebice u ovoj odviše zagrijanoj atmosferi u kojoj živimo. Posljednje ne samo desetljeće, nego i 30-godišnje razdoblje najtoplije je u znanoj povijesti instrumentalnih mjerenja, a u odviše zagrijanoj atmosferi povećana je vjerojatnost za kojekakve ekstreme – znatnija odstupanja od prosječnih vrijednosti. Priroda teži ravnoteži, ali je pitanje hoće li je, kada i kako ponovno doseći… – zaključuje poznati meteorolog.