Split je treći najskuplji grad u Europi po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda – barem prema stranici Numbeo koja se predstavlja kao najveća svjetska baza podataka o životnim troškovima, kao i o kvaliteti života.
Naime, omjer cijene nekretnina i prosječnih prihoda u Splitu iznosi visokih 20.3, prema izračunu stranice Numbeo koju je osnovao Mladen Adamović, bivši softverski inženjer Googlea iz Srbije.
Od Splita skuplji samo Moskva i Pariz
Split se tako na ovoj ljestvici nalazi iza Moskve (omjer 21.12), koja je na prvom mjestu, i Pariza (20.97), a ispred Beograda (19.77), Vladivostoka (18.63), Gdanjska (18.31), Praga (17.97) i Milana (17.85).
Štoviše, Hrvatska ima čak dva grada među 20 najskupljih – Zadar je na 13. mjestu, s omjerom 16.41, ispred Sankt Petersburga (16.34) i Münchena (16.27). Zanimljivo je da je London, koji ima reputaciju grada s nepodnošljivo visokim cijenama stanovanja, tek na 20. mjestu, s omjerom od 15.65.
Zagreb na 33. mjestu, ispred Madrida
Zagreb je dosta niže od dva najveća dalmatinska grada – gdje je cijena tako visoka prvenstveno zahvaljujući turizmu – ali opet prilično visoko, na 33. mjestu od ukupno 192 veća europska grada koja se nalaze na ovoj ljestvici. S omjerom od 13.47, Zagreb se nalazi ispred Skoplja (13.46), Madrida (13.37) i Ljubljane (13.35).
U Splitu, prema podacima ove specijalizirane stranice, cijena kvadrata stana u centru grada u prosjeku iznosi 25.403 kn, a van centra grada 18.694 kn. Najam jednosobnog stana u centru grada u prosjeku iznosi 3220 kn, a van centra 2803 kn.
U Zagrebu je pak prosječna cijena kvadrata stana u centru grada 21.765 kn, a van centra 14.791 kn. Cijena najma jednosobnog stana u prosjeku iznosi 3625 kn, a van centra 2762 kn, piše Index.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj lani rasle više nego u EU
A prema izvješću Eurostata iz siječnja, u Hrvatskoj su i u trećem kvartalu 2020., dakle pred drugi, jesenski val epidemije koronavirusa, cijene nekretnina i dalje rasle. Štoviše, dok su cijene stambenih nekretnina, mjerene Eurostatovim indeksom cijena kuća (HPI), u Europskoj uniji u prosjeku porasle za 5.2%, u Hrvatskoj su porasle za 6.9%, u odnosu na isto razdoblje 2019.
Zanimljivo je i da je cijena za prodaju u posljednjih nekoliko godina u EU u znatno većem porastu od cijene najma, iako je od 2011. do 2017. trend bio obrnut, kako se vidi na gornjem grafu Eurostata.
Ipak, cijene stambenih nekretnina su u Hrvatskoj u odnosu na prethodni, drugi kvartal 2020. pale za 0.6%, dok su u EU porasle za 1.4%.
A Europska centralna banka upozorila je u svom Izvještaju o financijskoj stabilnosti u studenome prošle godine da cijenama u eurozoni slijedi suočavanje sa stvarnošću (eng. reality check), kako korona-kriza uzima svoj danak i ostavlja sve više ljudi bez posla i smanjuje kupovnu moć.