Već nekoliko godina u nizu proljeće obilježava i neizvjesnost oko poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koje se odnosi na sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila. Više-manje zadnjih nekoliko godina bilo je riječ o istom principu, a koji se kroz godine tek malo, rekli bi kozmetički mijenjao. U skladu s time zadnjih nekoliko mjeseci pokušavamo dobiti informacije kakvo je stanje s ovogodišnjim Pozivom za sufinanciranje, a sada doznajemo novosti koje nas očekuju.
Moramo priznati kako su i u Fondu svjesni da su dosadašnji Pozivi mogli biti bolje odrađeni, a kako bi to u budućnosti bilo još bolje, odlučili su se napraviti nekoliko bitnih promjena. I dok je do sada bio razdvojen Poziv namijenjen fizičkim i pravnim osobama (tvrtkama), sada su oni jedinstveni, zajednički, i za njih je osigurano 90 milijuna kuna.
Zajedno pravne i fizičke osobe
Podsjetimo, lani je za ova dva Poziva bilo osigurano 44 milijuna kuna. Tu je još i dodatnih 15 milijuna kuna namijenjenih poticajima za javni sektor – oni su do sada bili zajedno s pravnim osobama. S obzirom na to da svi oni kojima je lani odobreno sufinanciranje još uvijek imaju mogućnost iskorištavanja dodijeljenih sredstava, teško se može govoriti o njegovoj uspješnosti. Ipak, dosadašnji primjeri govore o tek 50-ak posto iskorištenih poticaja kod fizičkih osoba, odnosno 60-ak posto kod pravnih osoba.
No, idemo mi detaljnije vidjeti što je sve novo. Prvo će Fond početkom svibnja uputiti javni poziv zastupnicima vozila u Hrvatskoj da se prijave putem aplikacije Fonda. Ta prijava znači da će prijaviti svoja prodajna mjesta (ovlaštene prodavače – salone) i vozila za koja smatraju da ih mogu dobiti od samog proizvođača i isporučiti krajnjem kupcu. Znači, zastupnik bi trebao već sada, odnosno kroz koji dan imati pregled vozila koja može isporučiti jer su ona bitna za apliciranje građana i pravnih osoba za sami poticaj.
Naime, nakon što se unesu svi podaci oko dostupnih prodajnih mjesta i raspoloživih vozila, u Fondu će otvoriti korisničke račune za svako prodajno mjesto. Nakon što to bude gotovo, početkom lipnja Fond bi trebao objaviti Javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila. Tu dolazimo do samih kupaca. Oni će kod prodavatelja odabrati vozilo (koje je prije prodavatelj prijavio Fondu), i pripremiti svu potrebnu dokumentaciju. Tada će prodavatelj u ime kupca napraviti prijavu u aplikaciji Fonda i time napraviti rezervaciju.
Uspješna rezervacija znači da je predana sva potrebna dokumentacija i da je odabrano vozilo. Na kraju rezervacije kupac će dobiti potvrdu o rezervaciji, ali i podatke za uplatu predujma. Predviđeno je da minimalni predujam bude 7% traženih sredstava Fonda, odnosno za većinu električnih automobila 4900 kuna. Iako bi pomislili kako se taj predujam plaća Fondu, to i nije tako – plaća se trgovcu. Također, odustanete li se od kupnje vozila, prodavatelj je obvezan vratiti taj predujam kupcu. Iskreno, nismo shvatili zašto bi se vraćao taj iznos, jer ispada da je riječ o ‘posudbi’ novaca, a ne predujmu koji bi trebao garantirati ozbiljnost apliciranja.
Rezervacija je bitna za redosljed
Nakon što kupac uplati taj predujam, ispunjen je i posljednji uvjet za podnošenje prijave na Javni poziv Fonda. Predviđeno je da kupac ima rok od 8 dana za uplatu predujma, a od trenutka kada se napravi rezervacija. Tada prodavač, uz potvrdu o uplati, podnosi prijavu. Do tada je moguće raditi i izmjene u dokumentaciji, osim OIB-a prijavitelja i odabranog modela vozila. Valja napomenuti i kako se redni broj prijave ostvaruje već pri rezervaciji, a ne kod uplate predujma.
Fond je propisao da bi sva prodajna mjesta koja žele sudjelovati u ovom Pozivu trebala raditi od ponedjeljka do petak od 8 do 18 sati, odnosno subotom od 8 do 13 sati. U navedeno vrijeme i Fond će im osigurati tehničku i korisničku podršku. Koliko je točno sredstava iskorišteno, moći će se u realnom vremenu pratiti na posebnoj stranici Fonda, koja će početkom lipnja biti u funkciji. Također, iz Fonda navode kako će Poziv automatski zatvoriti kad iznos rezerviranih sredstava dođe do 90 milijuna kuna. Isto tako, ako netko ‘ispadne’ iz priče, odustane od poticaja, ta bi sredstva trebala biti ponovno raspoloživa.
Nabavka vozila će se, kao i do sad, sufinancirati s do 40% po vozilu, a maksimalni iznos poticaja će ovisiti o kategoriji. Za električna vozila L1-L7 kategorije osigurano je do 20.000 kn, za plug-in hibride do 40.000 kn, dok će se za kupnju vozila s električnim pogonom ili čak na vodik moći dobiti do 70.000 kn. Sredstva su dostupna i za vozila N1 kategorije i to plug-in hibridna vozila (do 40.000 kn) te ona s električnim pogonom ili pogonom na SPP, UPP ili vodik, za koja se može dobiti do 70.000 kn. S maksimalno 400.000 kuna sufinanciraju se i vozila kategorije N2, N3, M2, M3 s električnim, plug-in hibridnim pogonom, pogonom na SPP, UPP ili vodik. Građani će sufinanciranje moći ostvariti za jedno novo vozilo, dok će tvrtke moći kupiti i više njih, ali će im maksimalno biti dostupno do 400.000 kuna bespovratnih sredstava. I jedni i drugi kupljena vozila moraju zadržati u vlasništvu dvije godine.
Treba li poticati plug-in hibride?
Sve ovo danas nam je prezentirano u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predstavnici medija su kao netko tko čitavo vrijeme prati ovu tematiku, te osluškuje i javnost, ali i zastupnike, odnosno prodavače ukazao na svoje viđenje problema. Nema sumnje kako će i dalje biti velika zainteresiranost i građana i pravnih osoba za kupnju ovakvih vozila, i bojim se kako bi i ove godine predviđeni iznos mogao biti brzo ‘potrošen’. Smatram kako bi bilo bolje da su se reducirali iznosi sufinanciranja, na 50 tisuća kuna za električna vozila, odnosno 30 za plug-in hibridna vozila. Time bi još veći krug kupaca imao priliku kupiti vozilo koje će u daljnjoj eksploataciji emitirati manje emisije ispušnih plinova od sadašnjih vozila.
Poteglo se i pitanje poticanja kupnje plug-in hibridnih vozila, pogotovo onih većih i snažnijih, gdje su vrlo rijetka korištenja vožnje na struju. Takva vozila u pravilu emitiraju daleko više emisije CO2 od deklariranih 50 g/km, te ih se ne može kontrolirati. Također, ovakva vozila se u pravilu koriste u zapadnoeuropskim zemljama gdje su ulasci u središta gradova dozvoljena samo uz nultu emisiju CO2. Nažalost, kod nas niti jedan grad nema takvu regulativu.
Sve u svemu, Fond je napravio veliki korak u odnosu na dosadašnju praksu, a vidjet ćemo koliko će to u praksi biti sve dobro izvedeno. Neki smatraju kako bi u početku moglo biti i kampiranja kupaca ispred prodajnih salona, no smatram kako ćemo teško vidjeti takav scenario. Budimo sretni ako se što prije potroši i isplati tih 90 milijuna kuna kupcima, a što bi značilo nešto više od 1200 električnih vozila, odnosno i više ako ubrojimo ona jeftinija vozila, odnosno plug-in modela.
Također, trebali bi svi u Vladi i resornim ministarstvima razmisliti o svemu ovome. Naime, ovdje trošimo 90 milijuna kuna za poticanje kupnje električnih i plug-in hibridnih vozila, a s druge strane nam cvate uvoz 5-8 godina starih, i u određenoj mjeri dotrajalih vozila koja su daleko veći zagađivači od velike većine novih vozila koja se danas mogu kupiti. Svakako bi Ministarstvo financija kao i Ministarstvo gospodarstva trebali sjesti za stol s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te napraviti jasan cilj očuvanja okoliša. Ove sve zajedno i nema previše smisla. Kupujemo mali broj vozila bez emisija ispušnih plinova, a pored toga kupujemo vozila, pogotovo ona iz gospodarskog segmenta, koja su i mnogim zemljama više ne bi smjela koristiti. Također, ozbiljno bi se trebalo razmisliti o povećanju godišnjeg poreza na vozila kako raste njegova starost, a ne kako pada. Danas se porez plaća na vozila koja zagađuju minimalno, a ona koja zagađuju enormno su izuzeta iz tog poreznog sustava. Naravno, ako nam je u cilju očuvanje okoliša i povećanje sigurnosti prometa na cestama, piše Autonet.