Dok EU raspravlja o Zakonu o digitalnim tržištima, sve su glasniji pozivi da proizvođači uklone sve unaprijed instalirane aplikacije na novim smartfonima ne bi li se tako zaustavili monopoli koje imaju Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft.
“Problem je s prijedlozima koje izrađuje Europska komisija što oni ne uzimaju u obzir ponašanje korisnika”, objasnio je na svom blogu Andy Yen, osnivač i izvršni direktor švicarske tvrtke Proton, poznate po svojoj šifriranoj usluzi web pošte ProtonMail.
“95 posto ljudi nikada ne mijenja zadane postavke, što znači da čak i ako korisnici imaju mogućnost deinstalacije, po svoj prilici zadana aplikacija ostat će zadana aplikacija”, smatra Yen, dodajući da Apple i Google to znaju i koriste. U Zakonu o digitalnim tržištima (DMA) koji “krajnjim korisnicima omogućuje deinstalaciju bilo koje unaprijed instalirane softverske aplikacije bez predrasuda”, i dalje je ostavljen prostor za unaprijed instalirane aplikacije na novim telefonima.
Na primjer, Google postavlja svoju tražilicu kao zadani preglednik tako što Appleu svake godine plaća milijarde dolara da upravo njegov preglednik bude zadani na svim iPhoneima: to je izravni oblik samopreferencije!
“Kao zakonodavci, možemo postaviti stroža pravila za poticanje konkurencije nadograđujući se na prošle pogreške, posebno u pogledu predloženih pravnih lijekova, razmišljamo li o slučajevima Google Shoppinga ili Androida”, smatraju neki eurozastupnici.
Nelojalna konkurencija?
“Postavljajući svoju aplikaciju kao zadanu, Big Tech potom blokira aplikacije svojih konkurenata u velikoj većini pametnih telefona”, piše ProtonMail na blogu. Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) ponovilo je u svome mišljenju o DMA da je time zabrinuto, rekavši da takva praksa utječe na “učinkovit izbor krajnjih korisnika”.
Europska komisija kaznila je Google u srpnju 2018. s više od četiri milijuna eura zbog plaćanja nekima od najvećih proizvođača koji su “ekskluzivno” predinstalirali Googleove proizvode na svoje uređaje, ukazujući na “pristranost status quo” koji stvara.
Unaprijed instalirane aplikacije također imaju zagovornike. Američki trust mozgova ITIF ustvrdio je da se “potrošači pridržavaju zadanih postavki upravo zato što su zadovoljni kvalitetom pružanja usluga koje dobivaju.
” Prema ITIF-u, zadane postavke svojstvene su životu tvrtki. “Kad ljudi kupuju automobil, zadana postavka je da se postave radio i gume. Donošenje obveznog izbora na štetu zadanih pravila može promijeniti ‘arhitekturu izbora’ potrošača bez donošenja opipljive koristi ”, dodao je.
Međutim, dok neki EU zastupnici smatraju da korisnici trenutačno ne mogu “slobodno, informirano i jednostavno izabrati tražilicu”, neki nisu zabrinuti zbog toga što će Google ostati dominantan na tržištu jer smatraju da je to učinjeno “na temelju zasluga, a ne antikonkurentske prakse”.
Pitanja privatnosti
Prema čelniku Protona, predinstalirane aplikacije zabrinjavaju i zbog toga što najmanje poštuju privatnost i korisničke podatke.“Zadane aplikacije kao što su Gmail, Chrome, Google pretraživanje itd. temeljni su stupovi Googleova poslovnog modela za prikupljanje podataka i prema zadanim postavkama u osnovi se protive zaštiti privatnosti korisnika”, napomenuo je.
Kaže se da se Google oslanja na ovaj status quo kako bi potaknuo ljude da koriste njegove aplikacije, uključujući one oko kojih vlada zabrinutost da slabo štite privatnost. “Iako postoji sve veća potražnja za tehnologijama prilagođenim privatnosti, većina potrošača ne donosi odluke temeljene isključivo na privatnosti, već na čimbenicima kao što su praktičnost i jednostavnost upotrebe”, rekao je Yen, ističući da bi korisnici slobodnim izborom aplikacija zapravo birali one kojima žele povjeriti svoje podatke.
Namjera DMA-a je regulirati europsko digitalno tržište pružajući pravedniji i transparentniji okvir za poslovne korisnike koji će imati koristi od usluga i zaštititi ih od nepoštene prakse. Poput Opće uredbe EU o zaštiti podataka (GDPR), DMA će se izravno primjenjivati na sve zemlje EU bez potrebe za nacionalnim prijenosom. Oni koji krše svoje obveze prema budućem DMA-u suočili bi se s novčanim kaznama do 10 posto njihova ukupnog godišnjeg svjetskog prometa i kaznama do pet posto njihova prosječnog dnevnog prometa.
Ruski kibernetički špijuni koji stoje iza hakerskog napada na SolarWinds pokrenuli su ovaj tjedan napad na američke i strane vladine agencije i istraživačke centre koristeći elektroničku poštu američke Agencije za međunarodni razvoj, izvijestio je Microsoft. Napad je ciljao 3000 računa e-pošte u više od 150 organizacija, od kojih je najmanje četvrtina uključena u međunarodni razvoj, humanitarni rad i rad na ljudskim pravima. Nije rečeno je li napad bio uspješan, piše Večernji list.