Silbenjani strepe od onečišćenja zbog problema sa zbrinjavanjem otpadnih voda; Kao dobru opciju mnogi vide zajednički biološki pročišćivač

Dok mnogi otok Silbu vide kao bajkovitu pučinsku oazu, Silbenjani u vrijeme turističke sezone i velikog broja ljudi koji dođu na otok strepe od onečišćenja jer imaju smrdljivi i veliki problem sa zbrinjavanjem otpadnih voda.

Kuće i vikendice na otoku uglavnom imaju propusne septičke jame čiji sadržaj završi u zemlji, a kada dođe do začepljenja jama mogućnosti za njihovo legalno pražnjenje nema.

Da je na kopnu, ugostitelj Saša ne bi morao brinuti o otpadnim vodama iz njegove konobe. Imao bi kanalizaciju ili septičku jamu čije bi pražnjenje naručio. Ali, kako je njegova konoba na Silbi, a špica je sezone i puno je turista, morao je kupiti vlastitu traktor cisternu.

“Iz svoje jame prepumpavam to u drugu jamu van sela kod jednog svog poznanika di je on omogućio meni da to mogu raditi dok drugi to rade na načine na koje oni sami to znaju. Nije to nekakvo bajno rješenje, imamo taj veliki problem koji se vuče godinama i neko rješenje bi se trebalo naći”, kaže ugostitelj Saša Predovan za RTL.

Ne računajući kišnicu iz gusterni, samo vodonoscem se na Silbu godišnje doveze oko 8 tisuća kubika vode i sve to završi u septičkim jamama. Na Silbi je više od tisuću kuća i vikendica, a Zagrepčanin Ivan je jedan od petero onih koji su ugradili vlastiti bio pročišćivač.

“Oko 20 tisuća kuna, to je za od 4 do 10 osoba.. Samoodrživo je, troši kao jedna žarulja energije.. To je trajno rješenje, dobivamo tehničku vodu do 92, 93 posto pročišćenu koja se poslije može koristiti za zalijevanje vrta i navodnjavanje”, kaže Ivan Batinić iz Zagreba.

Kako uz taj trošak treba dodati i gotovo jednako za bager koji će sve iskopati, mnogima je to skupo. Kao dobru opciju za otok s uskim ulicama na kojemu nisu dozvoljeni automobili mnogi vide zajednički gradski biopročišćivač na koji bi se dovozile otpadne vode, a mogao bi se izgraditi na zemljištu grada Zadra.

“30 otoka ima isti problem, taj problem nije riješen na legalan način. Primjer dobre prakse je otok Ilovik koji ima zajednički biološki pročišćivač i to je primjer koji bi trebao slijediti i grad Zadar, tako riješiti i otoke Grada Zadra”, kaže Paola Bolfan iz Pokreta otoka za RTL.

U Gradu Zadru su odavno svjesni problema, pogotovo u vrijeme turističke sezone, pa je upravo u tijeku narudžba projektne dokumentacije za izgradnju autonomnih vodovodnih i kanalizacijskih sustava ne samo na Silbi nego i ostalim zadarskim otocima. Sve bi se financiralo kroz europski projekt od 2024. do 2028. godine.

“Mi ćemo pokušati kroz sve ove projekte i analize koje će uslijediti riješiti i na najnaseljenijim otocima zadarskog arhipelaga i sustav odvodnje, a do tada ćemo morati funkcionirati ovako kako sada funkcioniramo”, kaže pročelnik za prostorno planiranje i građenje Grada Zadra Darko Kasap.

Za Silbu to znači status quo do daljnjeg i opominjanje turista kako s vodom na otoku treba jako štedljivo.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Ne zaboravite i preuzeti našu aplikaciju za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...