Njima je u pandemiji svanulo: Istražili smo koliko ljudi radi za Glovo, Bolt i Wolt, što nude i koliko dostavljač može zaraditi

Pandemija koronavirusa nepovratno je promijenila brojne industrije i navike potrošača, a među rijetkim dobitnicima socijalnog distanciranja, lockdowna, rada od kuće i ograničavanja druženja u restoranima i kafićima su platforme za dostavu.

Potražnja za njihovim uslugama porasla je preko svih očekivanja pa se u toj niši pružila dobra prilika za zaradu ljudima koji su postali partneri najvećih igrača na tržištu.

U Hrvatskoj na tom vibrantnom tržištu dominiraju tri glavna imena te su već postala dio opće kulture – Glovo, Bolt i Wolt, svaki sa svojim lako prepoznatljivim bojama i golemim kutijama za dostavu. Istražili smo kako te tvrtke zapravo rade, koliko su ljudi uzeli za partnere i koliki se tu novac dade zaraditi. U Hrvatskoj partnerstvo s tri navedena brenda imaju tisuće ljudi, što je i vidljivo na ulicama svih većih gradova.

Koliko se točno plaća po pojedinoj obavljenoj dostavi, nitko izravno ne otkriva, no tržišni je prosjek 15 kuna. Drugim riječima, za deset dostava hrane iz restorana može se zaraditi oko 150 kuna; naravno, tko je voljan raditi više ili se povezao s dobrim restoranom ili pak pokriva dobar teren, zarada mu može vinuti i do 500 ili više kuna. Kao i kod taksista, ključna stavka za uspjeh ili propast dostavljača je lokacija.

Glovo: Više od 1000 dostavljača

Iz Glova, koji je u proljeće preuzeo domaću platformu Pauza, kažu nam da u Hrvatskoj imaju više od 100 dostavljača koji uglavnom voze vlastitim automobilima i koji s platformom surađuju kako i kad oni to izaberu. Radno je vrijeme fleksibilno – ljudi jednostavno izaberu kada žele raditi preko aplikacije na telefonu, bilo da je riječ o samo nekoliko sati tjedno, bilo o pojedinim danima. Svi koji imaju bicikl, motor ili automobilmogu se prijaviti i postati dostavljači Glova. Zarada, naravno, ovisi o svakoj pojedinoj izvršenoj narudžbi, a plaćanja se strukturiraju prema više varijabli i razlikuju se od zemlje do zemlje te ovise i o tome koliko sati dostavljači odlučuju raditi.

Pandemija im, priznaju u Glovu, nije promijenila očekivanja, samo je ubrzala donošenje potrošačke odluke o naručivanju putem interneta zbog praktičnosti i brzine dostave. ‘Još jedna stvar koju smo naučili tijekom ove krize je to koliko smo postali važni našim partnerima – restoranima koji su bili prisiljeni zatvoriti fizičke lokacije u većini od 22 zemlje u kojima poslujemo.

Kriza je također ubrzala digitalizaciju drugih sektora lišenih fizičkog poslovanja, od lokalnih trgovina i kioska do supermarketa i prodavaonica elektroničkih uređaja.’ Njihova integracija, kažu, bila je olakšana jer je Glovo od početka bila dizajniran kao aplikacija za dostavu različitih kategorija proizvoda. Pod utjecajem okolnosti uzrokovanih krizom, vidjeli su, ističu, da je vrijednost koju nude bitna za ostanak njihovih partnera na tržištu.

U budućnosti očekuju eksploziju tzv. Q-trgovine. Sada naime na tržištu postoje fizička i e-trgovina dok Q-trgovina podrazumijeva potrošača koji želi instant dostavu i kupuje točno ono što mu zatreba kad mu zatreba, pri čemu je vrijeme dostave ključna odrednica. Drugi trend temelji se na održivosti – potrošači i tvrtke postaju svjesniji važnosti brige o okolišu. Zbog toga kupci više razmišljaju o tome gdje kupuju i o utjecaju koji njihove odluke imaju na okoliš.

Wolt: Nekoliko tisuća aktivnih partnera u deset gradova

Wolt u Hrvatskoj ima ‘nekoliko tisuća aktivnih partnera u 10 gradova’, koji također pretežno dostavljaju automobilima, preostali uglavnom koriste bicikle, a tek ih je manji broj na motociklima. Pritom uopće nemaju dostavljača pješaka. Zarada, kažu, varira o potražnji, danu u tjednu, vrsti vozila i vremenskim (ne)prilikama.

Zarada se sastoji od naknade za dostavu i dijela prihoda koji Wolt dobiva od restorana(više od polovice prihoda ide dostavljačima). Sve što vozač zaradi ostaje njemu, međutim naravno da ovisno o modelu rada (fleet partneri, samostalne firme ili obrti i studenti) postoje neto razlike u zaradama. Najisplativiji model za dostavljače pritom je samostalni obrt. ‘Naši dostavljači mogu slobodno zarađivati kad žele i koliko žele dostavljajući tijekom bilo kojeg dana u tjednu. Trudimo se da naši dostavljači budu dobro plaćeni i zadovoljni suradnjom s nama’, poručuju nam iz Wolta.

Za vrijeme pandemije zabilježili su ogroman porast broja korisnika i volumena prodaje, a prihodi su im porasli 70 posto i ostvarili su operativnu dobit, što je, priznaju, rijetko za industriju dostave: ‘Preuzeli smo dio odgovornosti za naše partnere za vrijeme pandemije te smo im osigurali nula posto provizije za takeaway narudžbe, uložili smo u dodatni marketing restorana, omogućili smo plaćeno osiguranje i izolaciju dostavljačima u slučaju kontakta s Covidom.’

Kada govore o planovima, ističu da je teško predvidjeti ono što nas čeka u idućih šest mjeseci, pogotovo u tech industriji, jer se sve mijenja iz dana u dan.

Bolt Food: 1000 dostavljača i 500 restorana

Diljem svijeta broj korisnika Bolt Fooda skočio je na pet milijuna, a imaju partnerstva s više od 30.000 restorana, pri čemu u Hrvatskoj rade s 500 restorana i 1000 dostavljača, neovisnih partnera koji voze biciklima, skuterima i automobilima.

Pandemija ih je požurila pa su odluku da se predstave hrvatskim korisnicima donijeli puno ranije nego što su planirali – na tržište su ušli sredinom svibnja 2020., pred lockdown, kad su se kupci preselili na internet. Dostupni su u Zagrebu i Splitu, a u prvih pola godine ostvarili su rast od 97 posto dok je lipanj zaključen s 34 puta više narudžbi u odnosu na lipanj 2020, piše Tportal.