Zašto ljudi ne vjeruju cjepivima i kako izgraditi povjerenje?

Zašto ljudi ne vjeruju cjepivima? Antropologinja Heidi Larson istražuje kako medicinske glasine nastaju, šire se i potiču otpornost na cijepljenje u cijelom svijetu.

Iako cijepljenje ne može izbjeći “političke i društvene turbulencije” koje ga okružuju, kaže ona, prvi korak u zaustavljanju širenja bolesti je razgovor s ljudima, slušanje i izgradnja povjerenja.

O ovoj temi govorila je za TED, piše N1.

(TED je skraćeno od Technology, Entertainment, Design, a postoji od 1984. godine. Govornici su različiti ljudi diljem svijeta – kao što su li Al Gore, Elon Musk, Serena Williams, Shonda Rhimes, a nedavno i papa Franjo.)

Glasine nisu “samo glasine”

“Proučavam glasine. Ne tabloidne tračeve ili vrste glasina zbog kojih se burze ruše – već vrste glasina koje utječu na vaše zdravlje i zdravlje svijeta. Nešto poput – jedite puno češnjaka ili pijete puno vode što će pomoći da se zaštitimo od koronavirusa – da je barem tako!? Glasine su na lošem glasu. Smatra se da nisu samo glasine”, rekla je Larson.

Nevela je primjer jedne od alarmantnijih glasina koju je istraživala u sjevernoj Nigeriji, radeći sa UNICEF-ovim Globalnim programom imunizacije. Nisu same glasine bile tako alarmantne, rekla je Larson – bio je to globalni utjecaj tih glasina.

Glasine su dovele do sumnje – da su cjepiva protiv dječje paralize zapravo kontracepcijsko sredstvo.

A sumnje su se širile ….. “Kontrolira se populacija ili možda uzrokuje AIDS. Ne, ne, možda ih CIA špijunira ili broji. Kad se dogodilo da djeca umiru od ospica, niko nije dolazio s cjepivima protiv ospica!? Nije se radilo o ispravljanju činjenica. Radilo se o narušenom povjerenju.

Majke nisu bile posebno nepovjerljive. To su bili vjerske vođe, lokalne političke vođe. Guverner savezne države Kano odlučio je bojkotrati sve napore na iskorjenjivanju dječje paralize u toj državi 11 mjeseci” , ispričala je Larson samo jedan primjer što glasine mogu učiniti.

Europa je najskeptičnija na svijetu

Za TED je dalje govorila o iskustvima kroz 11 godina svog Projekta povjerenja u cjepivo. Promatrali su cijeli svijet i jedna od stvari koje su naučili u globalnom praćenju je : “Evropa je najskeptičnija regija na svijetu. Francuska je zapravo osvojila nagradu.”, riječi su antropologinje Heidi Larson.

Što su naučili? Cjepiva ne mogu pobjeći od političkih i društvenih turbulencija koje ih okružuju. Znanstvenici nisu bili spremni za ovaj tsunami sumnje, pitanja i nepovjerenja”, navodi dalje Larson.

Kaže da ljudi postavljaju svakakva pitanja. Pitaju se – a takve stvari čujemo na društvenim mrežama – zašto moje dijete ne može imati prilagođen raspored cijepljenja? Koja je mudrost tolikih cjepiva? Što je sa svim tim sastojcima i konzervansima? To nisu ludi ljudi, oni nisu neobrazovani, zapravo su zabrinute majke, dodaje.

Neki od njih su joj rekli: “Osjećamo se ignorirano, osjećamo se osuđenima ako postavimo pitanje, pa čak i demonizirani.”

Navela je rezultate online istraživanja iz 2019. godnie. Među 100 milijuna različitih korisnika na društvenim medijima – grupe, najnegativnije, regrutirale su razgovore u sredini koja nije bila odlučna želi li se cijepiti.

“Oni najnegativniji, što bismo mogli nazvati antivakserske grupe – regrutirale su neodlučne po stopi od 500 posto brže od provakserskih grupa. 500 posto brže! Bili su okretniji, odazivali su se i slušali su”, rekla je.

Moramo izgraditi više mogućnosti za razgovor

Nekim zdravstvenim radnicima nije lako razgovarati gdje se dovodi u pitanje njihov autoritet. Neugodno je. I previše su zaposleni da bi poslušali sva ova pitanja, navodi Larson te ističe: “Moramo poduzeti nešto po tom pitanju, jer gubimo mnogo zabrinutih roditelja koji samo žele razgovor. Mlađu djecu u školama poučimo imunološkom sustavu i naučimo ih da znaju što je ono cjepivo koje je njihov mali brat primio? Pa, upravo to inspirira njihov prirodni imunološki sistem. To je velika stvar i evo zašto. Moramo izgraditi to povjerenje; moramo slušati.”

Unatoč svom ovom preispitivanju – a ima ga puno – Larson je optimistična.

Njen optimizam dolazi s mlađom generacijom. Kaže da mlađe generacije, sada zapravo postaju svjesne rizika društvenih medija, lažnih vijesti, lažnih identiteta i počinju prihvaćati znanost. A neki od njih su grupe djece koje su roditelji odbili cijepiti.

“18-godišnji Ethan Lindenberger objavio je post – ‘Moja majka ne vjeruje u cjepiva. Zaista je zabrinuta da uzrokuju autizam. Zapravo, snažno vjeruje u to. Ali ja imam 18 godina. Ja sam maturant u srednjoj školi. Mogu voziti automobil, glasati i mogao bih otići po svoje cjepivo. Može li mi neko reći gdje je mogu nabaviti? ” Taj je post postao viralan. Počeo je pokretati čitav mlađi pokret, ispričala je Larson.

Dezinformacije su simptom, a ne uzrok – problem je odnos

Imamo obilje znanstvenih podataka kako bismo razotkrili lažne glasine. To nije naš problem.

“Imamo problem odnosa, a ne problem dezinformacija. Dezinformacije su simptom, a ne uzrok. Ako ljudi vjeruju, podnijet će mali rizik kako bi spriječili mnogo veći. Jedino što želim i čemu se nadam je da mi kao ljekarska i zdravstvena zajednica imamo moralnu hrabrost i poniznost da se, poput Ethana, produktivno angažiramo onima koji se s nama ne slažu”, zaključila je svoj govor na TED-u antopologinja Heidi Larson, osnivačica Pokreta povjerenja u cjepiva u Centru izvrsnosti Svjetske zdravstvene organizacije.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Ne zaboravite i preuzeti našu aplikaciju za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...