Splićanka rođenjem, a Zadranka prema životnom opredjeljenju (prvo zadarska studentica kroatistike, a sada djelatnica Sveučilišta u Zadru, Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja) Jelena Alfirević (rođ. 1992.) povodom Mjeseca hrvatske knjige predstavlja u Zadru svoj književni prvijenac “Bila sam žohar”, posvećen borbi protiv nasilja nad ženama. Organizator predstavljanja knjige je nakladnik, Matica hrvatska, a ono će se održati u Gradskoj loži na Narodnom trgu u srijedu, 13. listopada 2021., s početkom u 19 sati. Prigodno predstavljanje održat će se i kao prilog Godini čitanja i Godini Marka Marulića, oca hrvatske književnosti (o kojemu studente ova mlada autorica podučava u okviru kolegija povijesti književnosti Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse na zadarskom Sveučilištu).
Okarakterizirana kao psihološka i filozofsko-egzistencijalna, knjiga problematizira, u 21. stoljeću nažalost još uvijek sveprisutno, nasilje nad ženom. Konkretno, bavi se osjetljivom, tzv. ,,rubnom“ i divergentnom problematikom – silovanjem žene. Kraći dio pripovijetke ranije je (u prosincu 2020.) nagrađen na Međunarodnom književnom natječaju Zašto skrivaš lice? CeKaPe-a i Centra za participaciju žena u društvenom životu (Rijeka). Naracija je obogaćena autoričinim samostalno oslikanim ilustracijama i vlastitim kolažima te slikarskim prilozima splitske dipl. slikarice Ence Kovačević.
Knjiga ima redom visoke recenzijske ocjene iz područja struke ‒ sveučilišnih profesorica i književnih povjesničarki (izv. prof. dr. sc. Kornelije Kuvač-Levačić i izv. prof. dr. sc. Katarine Ivon) te književne povjesničarke i teatrologinje (izv. prof. dr. sc. Teodore Vigato). U nastavku slijede dijelovi iz recenzija:
dr. sc. Teodora Vigato, izv. prof.:
Stotinjak godina poslije prvoga objavljivanja pripovijetke Preobražaj (1915.) nervozu
Kafkina vremena prepoznala je u današnjici mlada znanstvenica i buduća književnica
Jelena Alfirević u svojemu književnom prvijencu, ilustriranoj psihološko-filozofskoj i
poetskoj pripovijetci s tematikom silovanja, Bila sam žohar (2021.). (…)
… autorica piše izrazitom sviješću o tome, a snažnim literarnim glasom i britkim jezikom ove knjige upire prstom u probleme društva koje mnogi još uvijek ne žele ni vidjeti ni priznati, pa je zbog toga Bila sam žohar i provokativan tekst. (…)
… nastavi li ovim književnim ,,rukavcem”, mogla bi biti dionica nove generacije koja će uspostaviti
prekinuti kontinuitet ženske poetike u hrvatskoj književnosti, kada su u devedesetima
,,ženske” književnice poput Dubravke Ugrešić, Irene Vrkljan i Slavenke Drakulić (s
potonjom Alfirević ovdje intertekstualno i komunicira) uglavnom pisale i objavljivale u
inozemstvu…
Na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, predstavljanje knjige “Bila sam žohar” održat će se u Splitu, u Kući jezika i kulture Prokultura na Peristilu, 25. studenoga 2021. u 18 sati. Predstavljanje u Gradskoj knjižnici u Omišu planirano je 16. prosinca 2021. u 19. sati, a u Narodnoj knjižnici u Dugom Ratu 17. prosinca 2021. u 19. sati. Na spomenutom zadarskom predstavljanju, u srijedu 13. listopada 2021., s početkom u 19 sati govorit će o knjizi: izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, glavni urednik; izv. prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić, povjesničarka knjiž.; izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon, povjesničarka knjiž.; doc. dr. sc. Diana Nanadić-Bilan, prof. pedagogije; istaknuti kazališni redatelj Vinko Radovčić i autorica Jelena Alfirević, mag. philol. croat. Plesnu minijaturu Bol izvest će Bernarda Klarin u koreografiji Jasne Frankić Brkljačić, nastavnice suvremenog plesa u Glazbenoj školi Blagoje Bersa.
Aktualna društvena problematika angažiranog ženskog pisma ove Splićanke i Zadranke u još uvijek svojim (kasnim) dvadesetima književni je prilog i nedavno u Hrvatskoj pokrenutim ženskim pokretima protiv seksualnog zlostavljanja #MeToo, Nisi sama i Nisam tražila (u kojima su žrtve zlostavljanja mahom i studentice), što autorica također u knjizi Bila sam žohar oštrim perom, s naglaskom na kritički osvrt, problematizira:
,,Silovanje žene u knjizi svojevrsna je alegorija mjesta društva u svijetu uslijed pandemije koronavirusa, u kojem zatvorenost srca postaje najveća bolest, a svima koji se suočavaju s nasiljem važno je pokazati da nisu sami u svojoj boli. (…) Što me inspiriralo za pisanje ove teme? Inspirirala me društvena stvarnost, a književnost je moj način borbe protiv devijacija. U društvu u kojem vlada srednjovjekovni mizoginizam, akademsko nasilje, šovinizam i korupcija, u kojem se pokreću pokreti MeToo i Nisam tražila, kao duboki vapaji Žena u oklopima Žohara ‒ važno je zaštititi ranjive skupine, ne na razini puke administracije, već iskrene ljudske emocije, koja jedina ima predilekciju mijenjati svijet.“ – zaključuje autorica Alfirević.