Vlada i HGK pripremaju kodeks koji će trgovcima braniti povećanje cijena zbog uvođenja eura

Kako bi suzbili rast cijena zbog uvođenja eura, Vlada i Hrvatska gospodarska komora (HGK) pripremaju mjeru kojom bi se trgovci obvezali da uvođenje jedinstvene europske valutu u Hrvatsku neće iskoristiti za “lov u mutnom”.

Informacija je to koju su nam potvrdili u HGK, ali i pojedini trgovci. Riječ je o usvajanju Etičkog kodeksa za trgovce na kojem rade u Ministarstvu gospodarstva i koji će vlast ponuditi na potpisivanje svim trgovcima u zemlji. Cilj toga je spriječiti zaokruživanje cijena koje je dosad pratilo prelazak na euro u drugim zemljama.

Etički kodeks trgovaca do ljeta

“U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u pripremi je Etički kodeks za trgovce, a vezano uz zamjenu kune eurom. HGK je aktivno uključena u procese informiranja gospodarstvenika, posebno trgovaca, vezano za sve aktivnosti koje se tiču predmetnog procesa”, odgovorili su na upit Une iz HGK.

Dodali su kako će, čim budu raspolagali konkretnijim informacijama, promovirati Etički kodeks i poticati trgovce da ga potpišu. Komora će, napominju u toj instituciji, sudjelovati i u provedbi ostalih mjera koje će definirati Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene kune eurom, koje će, međutim, obuhvaćati znatno šire područje od trgovine.

Prema neslužbenim informacijama od sugovornika upoznatih s procesom donošenja Etičkog kodeksa trgovaca, plan je da se taj dokument trgovcima ponudi na prihvaćanje prije nego što zaživi dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima.

Dvojno iskazivanje cijena u objema valutama planirano je kao priprema građana za iskazivanje cijena u novoj valuti, a očekuje se da će zaživjeti na ljeto. Tako će na policama i u cjenicima stajati da, primjerice, štruca kruha košta 7,50 kuna ili jedan euro, a šalica kave 12 kuna ili 1,60 eura, javlja Una.

Dokument će biti ponuđen svim trgovcima, kako velikim, tako i malima

Jedan naš sugovornik kaže da će Etički kodeks biti ponuđen svim trgovcima, neovisno o njihovoj veličini. Nerealno je, naravno, očekivati da će svi trgovci prihvatiti taj dokument, iako to jest proklamirani cilj, pa se neslužbeno može čuti da bi rezultat od 70 do 80 posto trgovaca koji ga prihvaćaju bio vrlo dobar. Naravno, od velikih trgovačkih lanaca očekuje se da će među prvima prihvatiti kodeks.

“Od trgovaca se očekuje da zbog promjene valute ne podižu cijene, odnosno da ih samo zbog tog razloga ne mijenjaju nakon što zaživi dvojno iskazivanje cijena i potom sama konverzija iz kuna u euro”, objašnjava naš sugovornik.

Ovdje, međutim, valja reći kako kodeks nije pravno obvezujući dokument, već predstavlja iskaz dobre volje trgovaca i njihove namjere da konverziju u euro ne koriste za neopravdano povećanje cijena. Nikakve sankcije nisu predviđene za one koji ne potpišu dokument, a realno, ne bi ih trebalo biti ni za one koji će dokument prihvatiti, ali ga se u praksi neće doslovno pridržavati.

‘Tihi stup srama’ za one koji ne potpišu kodeks: neće se objaviti tko nije, nego tko jest potpisao dokument

Međutim, u Vladi i HGK, očito, računaju kako na odgovornost samih trgovaca, tako i na reakciju javnosti. Kako se može čuti, cilj nije objaviti tko od trgovaca nije potpisao kodeks, već tko jest. Za one koji ga potpišu, to će, samo po sebi, biti promocija, dok će se oni koji ga ne potpišu naći na “tihom stupu srama”, budući da potrošači njihovu trgovinu neće naći na popisu pa će je možda i sami bojkotirati ili barem smanjiti potrošnju u njoj.

“Na samim je potrošačima da odluče kako će se postaviti prema onim trgovcima koji neće prihvatiti kodeks”, objašnjava naš sugovornik.

Dio trgovaca mogao bi čak i pojeftiniti dio proizvoda prije nego što se uvede dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima

Reakciju na najavu donošenja kodeksa zatražili smo i od pojedinih vodećih trgovaca u zemlji. Dio ih nije odgovorio na naš upit, a dio je razgovarao samo neslužbeno. Među onima koji su nam odgovorili je direktor Lonia trgovine Drago Munjiza.

“Nismo još razmatrali pitanje tog kodeksa, ali ne znam zašto ga ne bismo  potpisali. Ne vidim ni zašto bi drugim trgovcima to bio problem pa zato vjerujem da će ga svi potpisati”, kaže za Unu Munjiza.

Dodaje kako na hrvatskom tržištu maloprodaje vlada jaka konkurencija koja onemogućuje značajnije poskupljenje samo zbog zamjene jedne valute drugom. Štoviše, ističe naš sugovornik, dio trgovaca bi konverziju kune u euro mogao iskoristiti i za vlastitu promociju.

“Neki trgovci bi prije uvođenja dvojnog iskazivanja cijena čak mogli i sniziti cijene i tako napraviti marketinške akcije te poraditi na vlastitoj popularnosti”, ističe Munjiza.

Ekonomisti kažu da je usvajanje kodeksa namijenjeno onom dijelu javnosti koji strahuje od poskupljenja zbog uvođenja eura

Ipak, ekonomisti kažu da od usvajanja kodeksa ne treba očekivati velike koristi. Ekonomski analitičar Damir Novotny  smatra da je donošenje tog kodeksa namijenjeno prije svega umirivanju onog dijela hrvatske javnosti koja strahuje od toga da će trgovci uvođenje eura iskoristiti za „lov u mutnom“.

“Ne vjerujem da trgovcima u Hrvatskoj, barem ne ovima u većim trgovačkim lancima, pada na pamet povećavati cijene samo zbog uvođenja eura, i to iz jednostavnog razloga što im sada dobro ide, a povećanjem cijena zbog promjene valute diskreditirali bi se u javnosti. Domaća potražnja raste i u takvim uvjetima trgovcima se ne bi isplatilo uvođenje eura koristiti za povećanje cijena. Osim toga, cijene kod nas su već ionako prilično visoke”, objašnjava za Unu Novotny.

Problem je što euro uvodimo u uvjetima inflacije

No, problem s kojim se Hrvatska suočava u trenutku uvođenja eura je taj što jedinstvenu valutu uvodimo u vrijeme kada imamo najvišu inflaciju u posljednjih desetak godina. Oporavak od koronakrize doveo je do rasta potražnje za gotovo svim robama, cijene energenata divljaju, a nabavne lance je koronakriza nagrizla. Posljedica svega toga je i značajan rast cijena na malo.

U takvoj situaciji nitko trgovcima ne može braniti da cijene povećaju i u vrijeme dualnog iskazivanja cijena i nakon uvođenja eura, naravno, ako za to postoji ekonomski opravdan razlog, poput rasta proizvođačkih cijena. No, u takvim uvjetima teško će se moći reći je li netko povećao cijene zato što je to, zbog rasta ulaznih troškova, morao napraviti ili je jednostavno pokušao “ušićariti” u novonastaloj situaciji i uvođenje eura iskoristiti kao priliku za stvaranje ekstraprofita.

Dio trgovaca bi cijene mogao podići prije uvođenja dvojnog iskazivanja cijena

Od pojedinih trgovaca se neslužbeno i može čuti da bi cijene mogli povećati prije nego se uvede dvojno iskazivanje cijena.  To povećanje ne bi trebalo biti veliko, ali trebalo bi, s druge strane, biti dovoljno da im pokrije rast ulaznih troškova u drugom dijelu godine, u kojoj bi javnost svako povećanje cijena mogla promatrati kroz prizmu uvođenja eura.

Inače, iskustva drugih članica koje su uvodile euro pokazuje da je fenomen zaokruživanja cijena u njima (naravno, na više) bio izražen. Ipak, istraživanja pokazuju da je to na inflaciju u tim zemljama utjecalo samo jednokratno i manje nego što se obično misli. U HNB-u su tako izračunali da je uvođenje eura ubrzalo inflaciju u zemljama koje su ga uvodile u rasponu od samo 0,1 pa do 0,3 postotna boda.

Cijene u Hrvatskoj već su na razini onih u razvijenim europskim zemljama

Novotny upozorava i da je do povećanja cijena u trenutku uvođenja eura u zemljama poput Austrije, Italije ili Slovenije došlo i zato što su cijene u njima, u pravilu, bile niže nego u sjevernijim članicama eurozone pa su one konvergirale prema cijenama u, primjerice, Njemačkoj, s kojom su se našle u istom monetarnom području. Međutim, većina cijena u Hrvatskoj već sada je na sličnoj razini kao cijene u razvijenijim članicama eurozone pa ni tu nema puno prostora za njihovo povećanje.

Naravno, nitko ne može tvrditi da u pojedinim slučajevima neće doći do zaokruživanja cijena prema gore. Ipak, zaključuje Novotny, država tu malo može napraviti, a s obzirom na to da je formiranje cijena u Hrvatskoj slobodno.

To znači da će konačan sud o onim trgovcima koji uvođenje eura iskoriste za poskupljenja, na kraju, morati dati sami potrošači. Vrijeme u kojem živimo, a koje je afirmiralo društvene mreže, potrošačima i u tome ide u prilog.

U svakom slučaju, više nema potrebe za reprizom situacije iz vremena uvođenja PDV-a 1998. godine, kada je Ministarstvo financija otvaralo posebne telefonske linije za prijavljivanje trgovaca koji su uvođenje PDV-a iskoristili za rast cijena te su potom njihova imena osvanula u medijima. Danas taj posao obavljaju sami građani na društvenim mrežama, piše Una.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...